U sklopu predmeta Priroda i društvo učenici drugih razreda uče o organiziranosti vremena te razvijaju vještine snalaženja na kalendaru. Prema ishodu zadanom u predmetnom kurikulumu (PID OŠ A.2.2. Učenik objašnjava organiziranost vremena i prikazuje vremenski slijed događaja) učenici bi tijekom drugog razreda trebali razviti vještine snalaženja u vremenu, uočiti organiziranost vremena u danu, tjednu, mjesecu i godini te objasniti važnost praćenja i planiranja vremena.
Kako bi ostvarili ove ishode učenici 2. c odjela, uz pomoć učiteljice Vlatke Vukić, proveli su zanimljiv projekt kroz koji su istraživali svaki pojedini mjesec u godini, a sve naučeno prikazali na zabavan i kreativan način.
Vremenski lapbook
Kako bi izbjegli zamke tradicionalne nastave u kojoj učenici uče napamet redoslijed mjeseci i broj dana, učiteljica je predložila inovativan način rada u kojem se učenicima pruža niz mogućnosti samostalnog i kreativnog pristupa učenju i prezentaciji sadržaja, a to je lapbook.
Lapbook ili „knjiga na preklop“ je dobro poznato edukativno sredstvo koje potiče učenike na istraživanje zadane teme, kreativnost i kritičko razmišljanje, istovremeno integrirajući više područja i razvijajući različite kompetencija kod učenika.
Koncept i način izrade lapbooka učenicima je već bio poznat, no ovaj se put radilo ipak o malo drugačijoj izvedbi. Umjesto papira i fascikala koje su uobičajeno koristili sada su upotrijebili velike ambalažne kartone u kojima su stizali novi stolovi naručeni za učionice. Svaki je mjesec u godini dobio jedan takav veliki karton koji je svojim oblikom stvarno izgledao kao veliki lapbook.
Planiranje projekta
Kao i svaki drugi projekt i ovaj je trebao biti osmišljen i dobro pripremljen. Učenici su iznosili svoje ideje i davali prijedloge za razne projektne aktivnosti.
Odlučeno je da budu podijeljeni u parove, a svaki je par dobio zadatak istražiti jedan mjesec i prikupiti podatke o tomu kako je taj mjesec dobio ime, razne zanimljivosti o tom mjesecu te dane koji se u njemu obilježavaju. Zatim su se učenici opredjeljivali za određene projektne aktivnosti ovisno o području rada koje ih zanima i u kojem žele sudjelovati.
Rad na projektu planiran je tijekom cijele školske godine, a odvijao se nekoliko školskih sati svaki mjesec. Integriranje sadržaja različitih nastavnih predmeta kao i različiti aspekti obrade sadržaja pružali su učenicima veliku mogućnost individualiziranog i kreativnog rada.
Projektne aktivnosti
Osim zadatka koji su učenici dobili za rad u parovima (istraživanje osnovnih informacija o svakom pojedinom mjesecu), ovim je projektom planirano niz aktivnosti koje obuhvaćaju široki raspon i područja učeničkog razvoja, od grafomotorike, pisanog i likovnog stvaralaštva pa sve do digitalnih kompetencija.
Prije svega kartone je trebalo pripremiti za uređivanje i dati im vizualni identitet, što je postignuto kombinacijama boja krep papira. Učenici su zapisivali tko sve od njihovih prijatelja u razredu slavi rođendan u tom mjesecu te su te podatke stavljali u lapbook za pojedini mjesec.
Grupa učenika odabirala je najuspješnije likovne radove koje smo radili u pojedinom mjesecu, a također su izloženi i radovi nastali u raznim prigodnim aktivnostima i obilježavanju prigodnih i važnih dana. Budući da su učenici tijekom godine sudjelovali i u nekim drugim razrednim i školskim projektima i to su željeli dokumentirati u svakom mjesecu.
Učenici koji su vješti u radu u raznim digitalnim aplikacijama redovito su stvarali digitalne prikaze sadržaja koji su obrađivani u pojedinom mjesecu. Tako su npr. izrađivali svoj avatar u programu Avatarmaker kada su učili o ljudskom tijelu, a u Scratch-u animacije o zdravoj prehrani. U Canvi su izrađivali božićne i uskrsne čestitke i umne mape o svakom godišnjem dobu, a u WordArtu crteže na zadanu temu.
Nekoliko je učenika pisalo stihove o svakom mjesecu, a veliki broj zainteresiranih učenika proveo je dosta vremena u oslikavanju prednje strane velikih interaktivnih knjiga, kako se još naziva lapbook. Kalendar je predstavljen ostalim učenicima škole kratkim videom na školskoj web stranici i roditeljima na roditeljskom sastanku.
Učenici su s velikim zanimanjem prihvatili ovakav način rada i pokazali zavidnu razinu odgovornosti, maštovitosti i vještina. Inovativnim i kreativnim pristupom učionica postaje mjesto zajedničkog učenja, ali i proživljavanja naučenog, a svaki učenik razvija kompetencije na njemu najprihvatljiviji način koji najbolje odgovara njegovim mogućnostima.
