prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Debata u nastavi – snaga argumenata

Debata, oblikovana i argumentirana forma rasprave, sve se češće prepoznaje kao vrijedan didaktički alat u suvremenom obrazovanju. Njezina primjena nadilazi okvire izvannastavnih aktivnosti i natjecateljskih formata te s punim opravdanjem pronalazi svoje mjesto unutar nastavnog procesa.

Kao metoda, potiče razvoj viših kognitivnih sposobnosti, unapređuje jezične kompetencije te aktivno doprinosi oblikovanju građanske pismenosti učenika. Suvremeni obrazovni okvir, osobito onaj koji naglašava aktivno učenje, interaktivnost i razvoj kritičkog mišljenja, prihvaća debatu kao metodu poučavanja koja istodobno podučava sadržaj i razvija transverzalne vještine [1].

Njezina primjena u nastavnom procesu pokazuje se višestruko korisnom i prilagodljivom različitim predmetnim područjima, dobnim skupinama i razinama predznanja učenika. U društveno-humanističkim predmetima poput povijesti, filozofije i/ili sociologije, koristi se za poticanje promišljanja o povijesnim događajima, ideološkim strujanjima, etičkim dvojbama i suvremenim društvenim pitanjima. Učenici kroz argumentaciju razvijaju sposobnost razumijevanja i evaluacije različitih stajališta, istodobno vježbajući toleranciju, etičko promišljanje i utemeljeno neslaganje. U prirodoslovlju, osobito u biologiji, kemiji, geografiji i interdisciplinarnim STEM područjima, debata može služiti kao metodološki okvir za raspravu o znanstvenim i tehnološkim kontroverzama. Teme poput bioetike, korištenja nuklearne energije, umjetne inteligencije ili klimatskih promjena omogućuju učenicima bolje razumijevanje znanstvenog konteksta kao i povezivanje znanstvenih činjenica s etičkim i društvenim implikacijama. Ovakav pristup doprinosi razvoju znanstvene pismenosti i osnažuje učenike za informirano sudjelovanje u demokratskom društvu. Jezični predmeti, bilo da se radi o materinskom ili stranom jeziku, koriste debatu kao sredstvo za razvoj jezičnih kompetencija, napose u području izražavanja, argumentacije, aktivnog slušanja i neverbalne komunikacije. Kroz vođene rasprave, učenici ovladavaju strukturiranjem misli, logikom izlaganja i prikladnim jezičnim registrom pri čemu istodobno razvijaju i socijalne vještine poput timskog rada, empatije i samopouzdanja u javnom nastupu. Uvođenjem debate u različite nastavne kontekste učenicima se pruža prilika za preuzimanje aktivne uloge u procesu učenja i stvaranje znanja kroz dijalog i razmjenu mišljenja. Ovakav je pristup u potpunosti usklađen s načelima konstruktivističkog modela učenja, prema kojemu je znanje rezultat aktivne izgradnje kroz interakciju, kritičku refleksiju i zajedničko istraživanje [2].

Razlikujemo više tipova debata koje se mogu učinkovito primijeniti u nastavnom kontekstu, ovisno o dobi učenika, nastavnim ciljevima i predmetnom području. Akademska debata, strukturirana prema strogim pravilima (Karl Popper ili British Parliamentary), prikladna je za učenike srednjih škola i studente koji već posjeduju razvijenije retoričke, analitičke i istraživačke vještine. Ova forma debate zahtijeva detaljnu pripremu, jasno strukturirane argumente i sposobnost sučeljavanja s protupitanjima. Za mlađe učenike ili one s manje iskustva u debatiranju, prikladniji su neformalniji oblici rasprava, poput improvizirane debate, u kojoj se učenicima dodjeljuju teme bez prethodne pripreme. Ovakav pristup potiče spontanost, razvija jezičnu fluenciju te jača samopouzdanje i sposobnost kritičkog promišljanja u stvarnom vremenu. U razrednoj se praksi često koristi i debata u obliku okruglog stola, koja omogućuje otvorenu, ali ipak strukturiranu raspravu. U takvim se situacijama naglasak stavlja na dijalog, razmjenu mišljenja i razvoj kulture argumentirane komunikacije. Posebno mjesto zauzimaju simulirane rasprave u kojima učenici preuzimaju uloge povijesnih, znanstvenih ili društvenih aktera. Ovakva metoda osnažuje razvoj empatije, povijesne imaginacije te sposobnosti razumijevanja različitih perspektiva a osobito je učinkovita u situacijama koje zahtijevaju uvažavanje različitih stavova i donošenje argumentiranih zaključaka u okviru složenih društvenih pitanja. Sve se češće uvode i debate koje podrazumijevaju fizičku ili prostornu komponentu, poput metode “četiri kuta”, u kojoj se učenici pozicioniraju u prostoriji prema stupnju slaganja s tvrdnjom, čime se dodatno angažira njihova pažnja i potiče aktivna participacija. Sličan efekt postiže se i metodom “vruće stolice”, gdje jedan učenik, u ulozi određene osobe ili stručnjaka, odgovara na pitanja svojih vršnjaka, čime se stječu komunikacijske i interpretacijske vještine.

Debate se mogu uspješno provoditi i u digitalnom okruženju. Online debate — bilo sinkrone putem videokonferencija, bilo asinkrone na digitalnim platformama — omogućuju učenicima više vremena za promišljanje i formuliranje odgovora. Takav oblik rasprave pridonosi razvoju pisanog izražavanja, informatičke pismenosti i vještina argumentacije u virtualnom prostoru, čime se dodatno proširuje primjenjivost debate kao suvremene nastavne metode. Osim toga, brojni digitalni alati i igre osmišljeni su kako bi podržali različite oblike online debata i potaknuli učenike na aktivno sudjelovanje. Primjerice, platforma AhaSlides nudi niz interaktivnih online alata i predložaka za provedbu debatnih aktivnosti u digitalnom okruženju. Konkretno, resurs 13 Online Debate Games for All Ages + 30 Topics uključuje različite vrste digitalno podržanih debatnih igara koje su prilagođene različitim dobnim skupinama i razinama znanja. Ove igre omogućuju učenicima sudjelovanje u strukturiranim, ali poticajnim raspravama koje se mogu provoditi u stvarnom vremenu ili asinkrono, uz pomoć anketa, interaktivnih prezentacija i alata za prikupljanje mišljenja. Uz to, stranica nudi i 30 tematski raznolikih prijedloga za debatne rasprave, čime nastavnicima olakšava pripremu sadržaja i istodobno podržava učenike u razvoju vještina argumentacije, kritičkog mišljenja i komunikacije u virtualnom prostoru [3].

Međutim, unatoč brojnim prednostima, uvođenje debate u nastavu nosi sa sobom i određene izazove. Priprema i provedba zahtijevaju dodatno vrijeme i metodičku promišljenost, kako s nastavničke, tako i s učeničke strane. Neophodno je učenike sustavno upoznavati s pravilima argumentacije, strukturiranjem izlaganja i tehnikama aktivnog slušanja. Također, određeni broj učenika može doživjeti nelagodu pri javnom govoru ili imati teškoće u verbalnom izražavanju što zahtijeva osiguravanje inkluzivnog i nenatjecateljskog okruženja koje podržava različite stilove učenja i razine jezične sigurnosti. Jedan od mogućih rizika jest i pretjerano naglašavanje kompetitivne dimenzije debate, što može narušiti njezinu obrazovnu vrijednost ukoliko se cilj s konstruktivne argumentacije premjesti na pobjedu u raspravi. U takvim je slučajevima potrebno strukturirati uloge i usmjeriti evaluaciju na proces a ne isključivo na performans u samoj raspravi. Učinkovita integracija debate u nastavu zahtijeva postupno uvođenje, počevši od jednostavnijih oblika dijaloga u nižim razredima, uz napredovanje prema složenijim strukturama u višim obrazovnim razinama.

Debata, kao suvremena i višestruko prilagodljiva nastavna metoda, značajno doprinosi obogaćivanju nastavnog procesa u širokom spektru predmetnih područja, pružajući snažan potencijal za razvoj intelektualnih, komunikacijskih i socijalnih kompetencija učenika [4]. Njezina snaga leži u poticanju sigurnog i poticajnog okruženja koje afirmira raznolikost mišljenja te podržava učenike u osnaživanju i razvijanju vlastitog glasa unutar šire zajednice znanja.

[1] Ferrer-Aracil, J., Giménez-Bertomeu, V. M., Aragonés-González, M., & Cortés-Florín, E. M. (2023). The Teaching–Learning of Community Social Work: Debating as an Instrument to Acquire Transversal Competences. Education Sciences, 13(7), 689. https://doi.org/10.3390/educsci13070689

[2] Kennedy, R. (2007). In-class debates: Fertile ground for active learning and the cultivation of critical thinking and oral communication skills. International Journal of Teaching and Learning in Higher Education, 19(2), 183–190. https://www.isetl.org/ijtlhe/pdf/IJTLHE200.pdf

[3] Nguyen, L. (2025). 13 nevjerojatnih internetskih debatnih igara za učenike svih dobnih skupina (+30 tema). AhaSlides. Preuzeto s: https://ahaslides.com/hr/blog/13-online-debate-games-all-ages-30-topics 18.5.2925.

[4] Baines, A., Medina, D., & Healy, C. (2023, January 26). Using debate as an educational tool. Edutopia. Preuzeto s https://www.edutopia.org/article/using-debate-educational-tool 18.5.2025.