Koautorica: mr. sc. Maja Cvek, dipl. ing. biol. (Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije)
Predavanje su održali stručnjaci iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, a bilo je namijenjeno učenicima petih razreda. Cilj projekta je edukacija učenika o važnosti prevencije zaraznih bolesti koje prenose krpelji. Kroz interaktivna predavanja učenici su upoznati s primjenom zaštitnih sredstava i metoda koje smanjuju rizik od uboda krpelja, kao i s pravilnim postupkom njihovog uklanjanja. Poseban naglasak stavljen je na važnost pravovremenog obraćanja medicinskoj službi radi sprječavanja mogućih zdravstvenih komplikacija.
Tijekom predavanja učenici su upoznati s izgledom krpelja, njihovim uobičajenim staništima te bolestima koje mogu prenositi. Krpelji se najčešće nalaze na listovima i granama grmlja, u niskom raslinju do visine jednog metra, u šikarama te pretežno u prizemnom sloju šuma.
Pravilan način uklanjanja
Učenicima je prikazan pravilan način uklanjanja krpelja, uz naglasak na važnost praćenja eventualnih promjena na koži kako bi se pravovremeno moglo reagirati i spriječiti razvoj bolesti koje krpelji prenose. Kroz konkretne primjere, učenici su upoznati s važnošću korištenja repelenata i prikladne odjeće prilikom boravka u prirodi – poput svijetle odjeće dugih rukava te hlača uvučenih u čarape – kao i s nužnošću pregleda tijela nakon povratka iz prirode.
U sklopu predavanja učenici su imali priliku pogledati i fotografije simptoma najčešćih bolesti koje prenose krpelji, poput lajmske borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa. Također je istaknuto kako je na području Istre tijekom posljednjih deset godina zabilježen niz slučajeva lajmske borelioze, uzrokovanih ugrizom krpelja. Ova bolest u prvom stadiju uzrokuje crvenilo kože oko mjesta ugriza, a u slučaju nepravovremenog liječenja može zahvatiti zglobove, srce i živčani sustav.
Učenici su također upoznati s razvojnim ciklusom krpelja, koji se sastoji od četiri faze: jaje, ličinka, nimfa i odrasla jedinka. Već u fazi ličinke krpelj pronalazi svog domaćina, najčešće među sitnim sisavcima poput miševa, dok u fazama nimfe i odrasle jedinke traži domaćine među većim životinjama, uključujući i ljude.
Ugriz krpelja bezbolan
Tijekom predavanja učenici su doznali kako krpelji mogu detektirati približavanje potencijalnog domaćina pomoću različitih vanjskih podražaja – primjerice, povećane koncentracije ugljikova dioksida (CO₂), topline tijela, vibracija tla izazvanih hodanjem u njihovoj blizini i slično. Ugriz krpelja najčešće je bezbolan, a krpelji se obično pričvršćuju na dijelove tijela s tanjom kožom.
Učenicima je objašnjeno da se prije uklanjanja krpelja ne smiju koristiti alkohol ni druga sredstva. Pravilno uklanjanje provodi se pomoću pincete, kojom se krpelj treba zahvatiti što bliže koži te laganim i ravnomjernim povlačenjem izvući prema gore. Nakon uklanjanja, mjesto uboda potrebno je dezinficirati.
Nakon predavanja učenici su postavljali brojna pitanja, što pokazuje da je tema bila ne samo zanimljiva, već i izuzetno važna te ih je potaknula na razmišljanje o očuvanju vlastitog zdravlja.
Može se zaključiti da suradnja s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Istarske županije značajno doprinosi kvalitetnoj edukaciji učenika i podizanju svijesti o javnozdravstvenim izazovima koji nas okružuju. Stručno izlaganje omogućilo je učenicima stjecanje korisnih znanja i vještina za preventivno djelovanje. Pozivamo vas da pogledate i naš mali vodič o zaštiti od krpelja, koji sadrži praktične savjete kako biste ostali sigurni tijekom boravka u prirodi.
