Priča s čokoladom počinje zrnom kakaa koje raste na stablu kakaovca koji uspijeva u pojasu blizu ekvatora, vlažnom tropskom podneblju s bogatom zemljom, puno hladovine, kiše te stabilnim visokim temperaturama. Cvijet kakaovca sazrijeva u mahune koje skrivaju kakao zrna, a ona su pak okusa potpuno suprotnog od same čokolade – vrlo gorka.
Botaničko ime kakaovca je Theobroma cacao, što na latinskom znači “hrana za bogove” dok riječ “čokolada” dolazi od astečke riječi “xocoatl” a odnosila se na gorko i ljuto piće od kakao zrna.
Najveći proizvođač kakaa na svijetu je Obala Bjelokosti koja zadovoljava oko trećinu svjetske potražnje.
Prvi su čokoladu koristili Olmeci, Maje i Asteci koji su kakao zrna koristili kao novac te za pripremu posebnog napitka. Taj napitak je bio gorak i začinjen, a tek su Španjolci dodavanjem šećera i vanilije stvorili slatku verziju kakvu danas poznajemo.
Za izradu pola kilograma čokolade potrebno je oko 300 – 400 zrna kakaa. Prva čokoladna pločica izrađena je 1847. godine u engleskom gradu Bristolu kada je britanski čokolatijer Joseph Fry uspio pomiješati kakao prah, šećer i kakao maslac u pastu koju je mogao izliti u kalup i oblikovati u čvrstu pločicu.
Čokolada je gotovo tristo godina bila simbol visoke klase, iznimno skupa i rezervirana isključivo za pripadnike bogatog staleža. Tek pojavom industrijske revolucije u 19. stoljeću čokolada kakvu danas poznajemo postaje dostupna širim slojevima.
Procjena je da danas više od milijardu ljudi dnevno jede čokoladu.
Europljani konzumiraju znatno više čokolade od ostatka svijeta, a na samom vrhu liste su stanovnici Švicarske, Njemačke i Velike Britanije koji u prosjeku pojedu oko 11 kilograma čokolade u jednoj godini.
Čokolada je bogata brojnim nutrijentima poput kalcija, kalija i željeza. Također sadrži vitamin B riboflavin.
Tamna čokolada smanjuje rizik od bolesti srca te sadrži mnogo antioksidansa dobrih za zdravlje. Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovito konzumiraju čokoladu/ kakao imaju niži krvni tlak od onih koji ne konzumiraju.
Čokolada je prirodan antidepresiv, sadržava triptofan koji stvara serotonin – hormon sreće.
Najveća te najteža čokolada napravljena na svijetu teži 5.827 kilograma, a izradila ju je britanska tvrtka Thorntons u Derbyshireu 2011. godine povodom stote godišnjice postojanja tvrtke. Za izradu je bilo potrebno oko deset sati rada na čemu je radilo više od 50 ljudi, a nakon izlijevanja, čokolada se još tri dana hladila prije nego što je bila spremna za daljnju upotrebu.
7. srpnja kao Svjetski dan čokolade uveden je u kalendar međunarodnih praznika 2009. godine.
