One su promatrale rad u školama Polvijärven koulu i Sotkuma te sudjelovale u nastavi, radionicama i brojnim aktivnostima na otvorenom. Njihova mobilnost provedena je u sklopu Erasmus+ projekta, a donijela je vrijedne spoznaje o jednom od najuspješnijih obrazovnih sustava na svijetu.
Škola usred prirode – spoj tradicije i suvremenosti
Osnovna škola Polvijärven koulu smještena je u blizini grada Joensuua. Primjer je kako funkcionalnost, briga za učenike i povezanost s prirodom čine temelj finskog školstva. Školski kompleks obuhvaća dvije zgrade. U prvoj se školuju učenici od 1. do 6. razreda, dok su u drugoj smješteni učenici od 7. do 9. razreda i lokalna gimnazija (lukio). 
U sklopu iste ustanove nalazi se i dječji vrtić te prostrana blagovaonica koju koriste sva djeca, od najmlađih do srednjoškolaca. Oko škole se prostiru igrališta, sportski tereni i šumske staze. Sve ono što potiče kretanje, boravak na zraku i učenje u prirodnom okruženju. Škola ima i područni odjel u Sotkumi gdje se obrazuje oko 70 učenika dok matičnu školu pohađa više od 280 učenika.
Učenje kroz život – praksa, kreativnost i odgovornost
Finski osnovnoškolci uče u učionicama opremljenima suvremenim nastavnim pomagalima. No naglasak je uvijek na životnim vještinama. U predmetu „Rukotvorine“ djeca sama izrađuju uporabne predmete od vune i drugih materijala, šivaju i pletu. Na Tehničkoj kulturi uče rukovati alatima i konstruirati jednostavne predmete.
Nastavni sat traje 45 minuta, a nakon svakog sata slijedi odmor od 15 minuta koji učenici provode na svježem zraku, bez obzira na vremenske uvjete. Za sve učenike organiziran je besplatan ručak koji uključuje mesno i vegetarijansko jelo, salatu, kruh, vodu ili mlijeko. Djeca se samostalno poslužuju čime se od malih nogu potiče odgovornost i samostalnost.
Sve materijalne troškove školovanja financira država.
Nastava u šumi – učenje izravno iz prirode
Jedan od najdojmljivijih dana bio je boravak u šumi s učenicima četvrtog razreda. Učiteljica Tuula i edukacijska rehabilitatorica Laura organizirale su dan u prirodi uz podršku finske organizacije koja potiče aktivnosti na otvorenome.
Učenici su istraživali život u šumi, izrađivali male skulpture od prirodnih materijala, imenovali biljke i životinje te brali oskoruše od kojih će kasnije pripremiti pitu. U šumi su proveli čak četiri sata, učeći i uživajući u iskustvenom učenju koje spaja ekologiju, umjetnost i biologiju.
Hrvatska u finskoj učionici
Treći dan mobilnosti bio je posvećen predstavljanju Hrvatske. Učiteljice iz Bukovca održale su satove u 5. i 6. razredu te su učenici gledali video o Hrvatskoj, učili o Zagrebu i poznatim Hrvatima, a zatim su uspoređivali školske sustave dviju zemalja.
Veliko iznenađenje izazvao je broj učenika u zagrebačkoj školi. Finske učenike posebno je oduševio dizajn hrvatske kravate. U kreativnoj radionici izrađivali su kravate, učili riječi na hrvatskom, engleskom i finskom jezik, te rješavali Kahoot kviz.
U radu su sudjelovali i roditelji finskih učenika koji su se pokazali izuzetno angažiranima – posebno mame, koje su briljirale u kvizu znanja.
Škola Sotkuma – spoj tradicije i zajedništva
Četvrti dan posjeta učiteljice su provele u područnoj školi Sotkuma smještenoj u slikovitom okruženju jezera i šuma. Školu pohađa sedamdesetak učenika, a u istoj zgradi djeluje i vrtić sa 80 djece.
Ravnateljica je goste provela kroz moderno opremljene učionice. Posebno zanimanje izazvao je tradicionalni instrument kantele koji učenici uče svirati kako bi se očuvala finska glazbena baština.
Tijekom dana hrvatske učiteljice vodile su radionice o Hrvatskoj, sportašima i izumiteljima. Finski učenici su kroz igru i Kahoot kviz učili o Hrvatskoj. Na radionici o osjećajima učenici su birali umjetnička djela s kojima se poistovjećuju, govoreći o emocijama i empatiji. Dan je završio aktivnostima na otvorenome: pečenjem sljezovih kolačića i igrom traganja za zastavom.
Učenje kroz pokret, igru i umjetnost
Završni dan mobilnosti započeo je satom sporta u 2. razredu. Učenici su učili čitati karte i orijentirati se u prostoru. Iako je temperatura bila niska, mnogi su učenici vježbali u kratkim rukavima. Nitko ih nije upozoravao, jer se od djece očekuje da sama procjenjuju vlastitu udobnost i potrebe.
U trećem razredu učiteljice su boravile na satu Matematike na kojem su učenici ponavljali tablicu množenja. Na satu Likovne kulture učenicu su učili o nastanku izvedenih boja.
Učiteljice su primijetile koliko se potiče kreativnost i sloboda izražavanja. Svako dijete ima vlastitu bilježnicu za crtanje i pisanje kad god osjeti potrebu. Boravak je završio satom Glazbene kulture u 4. razredu koji je spojio dramski i glazbeni odgoj. Učenici su pjevali, plesali, svirali i glumili uz pjesme o džungli, a atmosfera je bila ispunjena radošću i zajedništvom – pravim duhom finskog obrazovanja.
Finski model – škola koja diše s djecom
Učiteljice iz Bukovca vratile su se u Hrvatsku s dojmovima koji će dugo ostati urezani u njihovo profesionalno i osobno iskustvo. Najveći dojam ostavila je jednostavnost, sustavnost i humanost finskog obrazovanja – sustava u kojem se djeca uče samostalnosti, suradnji, poštovanju i odgovornosti.
Odmori su duži, škole su sigurne, u učionicama vlada mir, a u središtu svakog školskog dana nalazi se – dijete.
„Puni novih spoznaja i dojmova vraćamo se u Hrvatsku zahvalni finskim kolegama na toplini, otvorenosti i svim iskustvima koja su nam omogućili“, zaključile su učiteljice Aida Kuljiš, Nataša Gaščić Đurkan i Jasmina Klanac.
