Program, koji je započeo 2016. godine povodom 390. obljetnice djelovanja škole, provodi se uz potporu Grada Rijeke i ističe se kao primjer dobre obrazovne prakse koja uspješno povezuje nastavu hrvatskoga jezika, suvremenu književnost i kulturni život zajednice.
Rijeka riječi pokrenuta je iz jasne potrebe da se premosti raskorak između obveznih lektirnih naslova i suvremenosti, odnosno da se učenicima omogući susret s književnošću koja nastaje danas, govori o temama bliskima mladima i postavlja pitanja relevantna suvremenom društvu. Temeljna ideja programa jednostavna je, ali snažna: učenici u nastavi čitaju i obrađuju djela suvremenih autora, a potom s tim istim autorima razgovaraju o pročitanome.
Program su osmislile i od samoga početka do danas organiziraju ga i provode knjižničarka Sandra Vidović i profesorica hrvatskoga jezika Helena de Karina, kontinuirano ga razvijajući kao prostor dijaloga, iskustva i razvoja čitateljske pismenosti mladih.
Književnost kao proces i susret
Takav model rada omogućuje učenicima da književnost dožive kao proces, a ne samo kao završeni proizvod. Susreti s autorima, prevoditeljima, urednicima, izdavačima, razgovor o nastanku teksta, temama, dilemama i recepciji djela doprinose razvoju čitateljske motivacije, kritičkoga mišljenja i osjećaja smisla, a ne nametnutosti tijekom čitanja. Književnost se pritom prestaje doživljavati isključivo kao školska obveza. Postaje prostor dijaloga i razmjene mišljenja.
Program se tijekom deset godina postupno razvijao, širio i prilagođavao. Ipak, ostao je vjeran svojoj temeljnoj ideji: uspostavi dijaloga između kanona i suvremenosti, škole i kulturnoga, književnog života izvan škole, učenika i autora. Rijeka riječi se od samih početaka do danas provodi uz kontinuiranu financijsku potporu Grada Rijeke, koji program financira kroz sredstva javnih potreba u kulturi.
Od lokalne scene do nacionalnoga dosega
U prvom razdoblju program je bio snažno povezan s lokalnom književnom scenom. Osobito s autorima okupljenima oko riječke književne skupine RiLit. U tom su razdoblju u školu dolazili Enver Krivac, Zoran Žmirić, Igor Beleš, Tea Tulić, Davor Mandić, Željka Horvat Čeč i drugi, a Enver Krivac je s učenicima održavao i radionice pisanja. Time je književnost predstavljena ne samo kao tekst, nego i kao stvaralački proces.
Već nakon prve dvije godine program se otvorio prema hrvatskoj književnoj sceni pa su u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji gostovali Olja Savičević Ivančević, Bekim Sejranović, Ante Zlatko Stolica, Đurđica Čilić, Senko Karuza, Marko Tomaš, Monika Herceg, Tanja Mravak, Vlado Martek i brojni drugi. Tijekom deset godina u programu je sudjelovalo četrdesetak autorica i autora.
Interdisciplinarnost kao pravilo, ne iznimka
Rijeka riječi od početka je zamišljena interdisciplinarno. Uz književnike u programu su sudjelovali i dramaturzi, glumci, novinari i publicisti, čime se književnost povezivala s kazalištem, novinarstvom, likovnom umjetnošću i drugim područjima kulture. Među istaknutim susretima su i razgovori koje su gimnazijalci vodili s Borisom Dežulovićem o Feralu i satiri u književnosti i novinarstvu, Viktorom Ivančićem, novinarkom Dоrom Kršul, dramaturginjom Natašom Antulov i glumicom Jelenom Lopatić.
Posebno mjesto zauzimaju i javna događanja, otvorena ne samo učenicima Prve riječke hrvatske gimnazije već i drugih škola, ali i široj javnosti. Program se redovito održava i izvan školskih prostora, u knjižari VBZ na Korzu, Art-kinu Croatia Rijeka i Filodrammatici, čime škola aktivno izlazi u gradski kulturni prostor.
Kada je riječ o interdisciplinarnosti, posebnu je zapaženost dobilo povezivanje ideja održivoga razvoja s književnosti kroz projekt Zelena lektira. Taj je program međunarodno zapažen i uvršten u globalni projekt toga tipa koji provodi Svjetska knjižničarska organizacija IFLA.
Učenici u središtu programa
Važna posebnost Rijeke riječi jest i aktivna uloga učenika u organizaciji, provedbi i praćenju programa. Susreti i događanja redovito su praćeni u školskom listu Kult, koji je sedam godina zaredom proglašavan najboljim školskim listom na državnoj razini Lidrana.
Time učenici ne sudjeluju samo kao publika, nego i kao kroničari kulturnoga života škole, razvijajući novinarske i kritičke kompetencije. Kruna zapaženosti njihova rada bio je poziv Europskog udruženja novinara za sudjelovanjem u Festivalu novinarstva i medijske pismenosti koji se početkom 2025. godine održao u Zagrebu.
Tijekom posljednjih triju godina program se dodatno obogatio suradnjom s Riječkim festivalom knjige i autora Vrisak i Brusilicom za srednjoškolce. Zahvaljujući toj suradnji u školu su dolazili festivalski autori poput Kristiana Novaka, Ivane Bodrožić, Ive Bezinović Haydon i Hane Tintor, a učenici su sudjelovali u radionicama izrade slikovnica, stripa i kreativnog pisanja.
Organizirana su i javna čitanja za sve riječke srednjoškolce, a u programu su tijekom posljednjih godina aktivno sudjelovali i učenici drugih škola, od Pomorske škole Bakar do Srednje waldorfske škole Rijeka, kao i škole iz Siska i Petrinje.
Rijeka riječi u širem kontekstu čitanja
Program Rijeka riječi danas se može promatrati i u širem kontekstu nacionalnih inicijativa za poticanje čitanja. Nedavno pokrenuti nacionalni čitalački izazov 15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci naglašava važnost svakodnevnog čitanja u najranijoj dobi i stvaranja trajnih čitateljskih navika. Dok je taj izazov usmjeren na djecu i obitelji, Rijeka riječi djeluje u kasnijoj, ali jednako ključnoj fazi – adolescenciji, kada se odnos prema knjizi ili produbljuje ili trajno gubi.
Upravo zato program pokazuje koliko je važno mladima ponuditi čitanje koje ima smisla, koje potiče razgovor i u kojem se mogu prepoznati. Rijeka riječi nadograđuje temelje čitanja izgrađene u djetinjstvu i pretvara ih u kritičko, svjesno i dijaloško čitateljsko iskustvo.
Književnost kao dijalog
Deset godina Rijeke riječi potvrđuje da suvremena književnost u školi ne ugrožava kanon, nego ga oživljava. Književnost tako prestaje biti dogma i postaje dijalog – između teksta i čitatelja, škole i društva, tradicije i suvremenosti. U vremenu u kojem se često govori o krizi čitanja, ovaj program pokazuje da se promjena događa ondje gdje se mladima omogući susret s književnošću koja je živa, aktualna i otvorena razgovoru.
