Kurikul predstavlja razvojni temelj škole, njezinu viziju, smjer djelovanja i odgovor na stvarne potrebe učenika, učitelja i zajednice.
Polazeći od nacionalnog okvirnog kurikula, školski kurikul omogućuje svakoj školi da izgradi vlastiti identitet, u skladu s okruženjem u kojem djeluje, resursima kojima raspolaže i specifičnostima svojih učenika. Upravo zato kurikul nije konačan dokument – on je otvoren, prilagodljiv i podložan promjenama temeljenima na vrednovanju i iskustvu iz prakse.
Razvoj temeljnih kompetencija
Kurikularni pristup nastavi naglašava zajedničku odgovornost za odgojno-obrazovne ishode. Učinci nastave ne ovise isključivo o pojedinom učitelju, već o suradnji unutar škole, kvaliteti vođenja, školskoj klimi i jasno postavljenim razvojnim ciljevima. Nastavni kurikul škole zato bilježi ne samo sadržaje, već i strategije razvoja, nositelje aktivnosti te načine praćenja i unapređivanja kvalitete rada.
Posebna vrijednost školskog kurikula očituje se u razvoju temeljnih kompetencija učenika – komunikacijskih, matematičkih, digitalnih, socijalnih, poduzetničkih te kompetencije „učiti kako učiti“. One se razvijaju kroz međupredmetnu povezanost, projekte, terensku nastavu, izvannastavne aktivnosti i partnerstvo s roditeljima i lokalnom zajednicom.
Alat promjene
Kvalitetan školski kurikul uključuje i samovrednovanje – promišljanje o uspjehu učenika, kvaliteti poučavanja, školskom ozračju, suradnji i upravljanju resursima. Kroz pitanja poput što radimo dobro, što možemo bolje i kako to znamo, škola postaje organizacija koja uči i razvija se.
U tom smislu, kurikul nije prepreka, nego alat promjene. On pomaže školi da odgovori na izazove, osnaži profesionalnost učitelja i stvori okruženje u kojem se učenici osjećaju sigurno, motivirano i potaknuto na učenje.
Kurikulum nije bauk – on je prilika.
