Osnivačice su i koordinatorice nastavnica engleskoga i francuskoga jezika te medijske pismenosti iz njemačke škole Gesamtschule Ückendorf (Gelsenkirchen) i nastavnica engleskoga jezika iz grčke 4. gimnazije (Xanthi). Među partnerskim su školama još tri škole iz Rumunjske i Ekonomsko-birotehnička škola, Slavonski Brod (jedina škola iz Hrvatske).
Završni online sastanak održan je 11. veljače 2026., ne slučajno, u Mjesecu afroameričke povijesti (poznatome i kao Black History Month). Učenici i nastavnici – predstavnici partnerskih škola predstavili su rezultate projektne suradnje i sudjelovali u početnoj evaluaciji projekta.
U sklopu projekta učenici su istraživali jedno od najutjecajnijih američkih dramskih djela 20. stoljeća – „A Raisin in the Sun/Grožđice na suncu” autorice Lorraine Hansberry. Ovogodišnja manifestacija Mjesec afroameričke povijesti prepoznaje važna postignuća Afroamerikanaca u povijesti SAD-a, koja, kako dokazuje ova projektna suradnja, imaju pozitivne učinke na globalno društvo.
Lorraine Hansberry (1930. – 1965.) istaknuta je povijesna ličnost koja se slavi kao prva afroamerička žena čija je drama postavljena na Broadwayju (1959.). Njezino remek-djelo „A Raisin in the Sun” ujedno je prva brodvejska predstava koju je režirao afroamerički redatelj (Lloyd Richards). Dakle, povijesna je po tome što je probila rasne i rodne barijere.
Koristeći književnost kao most između kultura i generacija, tijekom projektnoga rada učenici su uronili u teme snova, identiteta, obitelji, rasne i rodne jednakosti, raspravljajući o značenju pojma „američki san“ – u 1950-ima i danas.
Spoznali su dublje značenje književnoga djela i filma „A Raisin in the Sun”, ali i promišljali o vlastitim snovima, o tome koliko je važno da ih njegujemo, hranimo (toplinom) te o tome kako ih (i) društvo oblikuje (odatle metafore u nazivu projekta – „odgajati pod suncem” i „poučavati snove”).
Kroz analizu i interpretaciju filmskih isječaka, čitanje ulomaka iz izvorne drame, samostalni istraživački rad, rasprave u mješovitim timovima, reinterpretaciju odabranih scena i izradu kreativnih digitalnih sadržaja učenici su razvili jezične vještine (s naglaskom na jezično posredovanje), međukulturno razumijevanje, kreativnost, digitalne, socijalne i građanske kompetencije.
Pripremne i prve projektne aktivnosti
Tijekom prvoga sastanka (1. listopada 2025.), na kojemu su sudjelovali nastavnici iz partnerskih škola, dogovorene su (pripremne) projektne aktivnosti, s naglaskom na izradu „ulazne kartice“ (anketnoga upitnika o očekivanjima učenika) i organizaciju prvoga sastanka za učenike partnerskih škola.
U listopadu – Međunarodnome mjesecu školskih knjižnica – kroz nastavu medijske kulture te engleskoga jezika i (američke) književnosti odrađene su pripremne aktivnosti u partnerskim školama.
U sklopu prve teme „Planet Earth” učenici 3. e razreda Ekonomsko-birotehničke škole s nastavnicom Engleskoga jezika Ivanom Opačak u listopadu 2025. su pogledali prvi dio filma „A Raisin in the Sun”. Uslijedila je razredna diskusija o ključnim odnosima i problemima u obitelji Younger. Učenici su potom u skupinama čitali i metodom slagalice interpretirali ključne ulomke iz izvorne drame. S naglaskom na suprotstavljene snove dramskih junaka te osobne snove učenika.
Za potrebe projektnoga rada s učenicima u razredu prof. Opačak kreirala je otvoreni obrazovni sadržaj. Scenarij učenja „Raisin(g) in the Sun – Teaching Dreams” (za šest sati nastave Engleskoga jezika); a isti je objavljen u Edutoriju.
Prve projektne aktivnosti
4. studenog 2025. održan je prvi projektni sastanak s učenicima. Na platformi Zoom okupilo se oko 140 učenika, među kojima je bilo 14 učenika Ekonomsko-birotehničke škole. U uvodnome dijelu učenici su upoznati s detaljima provedbe i ishodima projektnoga rada.
Potom su predstavljeni rezultate anketnoga ispitivanja (tzv. „ulazna kartica“), koji su otkrili očekivanja učenika, područja interesa i mogući osobni doprinos provedbi projekta. Ne iznenađuje podatak da je najveći broj učenika (opravdano) očekivao kako će im projektna suradnja omogućiti prilike za stjecanje i unaprjeđenje komunikacijskih vještina, ponajprije govorenja, na stranim jezicima (engleskome i njemačkome).
Posebno lijep bio je zadatak digitalnoga kreiranja s pomoću alata umjetne inteligencije: prikazati osobni i(li) globalni san, nakon čega su učenici i nastavnici imali priliku interpretirati svoje „vizuale”. Radovi su objedinjeni na digitalnome zidu TaskCards.
U drugome dijelu sastanka učenici su komunicirali i surađivali u mješovitim timovima u tzv. sobama za odmor („breakout rooms”). Cilj aktivnosti bio je upoznati se, otkriti detalje osobnih životnih ciljeva (snova), spoznati različita tumačenja pojma „američki san“, individualne i kulturne različitosti te poneke zajedničke značajke…
Osim toga, učenici su promišljali o stihovima Langstona Hughesa „Harlem (What Happens to a Dream Deferred?)” kako bi proniknuli u pozadinu dramskoga sukoba u književnome djelu Lorraine Hansberry. Nije bilo lako odgovoriti na sljedeća pitanja:
- Što se dogodi s odgođenim snom?
- Presuši li kao grožđica na suncu?
- Ili se pretvori u ranu koja boli i curi?
- Zaudara li kao pokvareno meso?
- Ili se stvrdne i ušećeri poput sirupa?
- Možda samo klone kao težak teret.
- Ili – eksplodira?
Sara, učenica Ekonomsko-birotehničke škole, objasnila je kako istinski san, koji čovjek žudi svim svojim bićem. nitko i ništa ne može „odgoditi“. Možda u tišini iščekivanja, žudnje, taj isti san naraste, procvjeta i naposljetku urodi najljepšim plodovima.
Koristeći alate umjetne inteligencije i, naravno, vlastitu kreativnost, učenici su veoma vješto odgovorili na ponuđeni izazov: napisati/kreirati modernu adaptaciju stihova Langstona Hughesa, koja povezuje snove s današnjim svijetom tehnologije, društvenih medija i globalne nesigurnosti.
Kako odgovoriti na pitanje „Što se dogodi sa snovima… kad pukne internetska veza?” Tijekom sastanka moderatorica je koristila prezentaciju na platformi Canva, u kojoj su dostupni rezultati spomenute ankete, zanimljivi detalji i rezultati suradničkih aktivnosti…, pa i odgovor(i) na posljednje pitanje.
Druga faza projektnoga rada
U drugoj fazi projektnoga rada dramski je tekst podijeljen u deset tematskih cjelina. Svaka je dodijeljena jednome međunarodnom timu, sastavljenom od učenika iz različitih škola i država. Svaki je tim, uz podršku nastavnika koordinatora u projektnome TwinSpaceu, radio na dodijeljenom dijelu drame.
Aktivnosti su uključivale pažljivo čitanje i razumijevanje teksta, forumsku raspravu o ključnim temama kroz problemska pitanja (identitet, snovi, obitelj, rasizam, generacijski sukobi), izradu pitanja s višestrukim izborom za suradnički kviz, pripremu kratkoga usmenog izlaganja (do 2 minute) za međunarodni sastanak.
Članovi svakoga tima također su imali priliku predložiti elemente projektnoga logotipa. Na temelju njihovih prijedloga kreirane su zajedničke tekstualne upute (tzv. „prompt”), a učenici su potom generirali 10 prijedloga logotipa, koristeći alate umjetne inteligencije. Rad se odvijao putem zajedničkih digitalnih alata (Padlet, Google Docs, Tricider), čime su učenici razvijali vještine digitalne pismenosti i timskoga rada.
Središnji dio projektne suradnje bio je zajednički sastanak učenika i nastavnika partnerskih škola 10. prosinca 2025. na platformi Webex. Tijekom sastanka predstavnici deset timova predstavili su svoj dio drame, a njihova su izlaganja objedinjena u prezentaciji na platformi Canva. Potom su svi sudionici odigrali zajednički kviz znanja, sastavljen od pitanja svih timova.
U drugome dijelu sastanka učenici/članovi deset timova u manjim „breakout“ skupinama dogovarali su ideje za suradničke digitalne proizvode (strip, „trailer”, prezentacija, „podcast”, kviz, akrostih,…) kojima će predstaviti pročitane dijelove drame u nastavku projektne suradnje.
Sastanak je predstavljao ključnu točku povezivanja učenika i razmjene perspektiva te prijelaz s analitičkoga rada na zajedničko stvaranje konkretnih projektnih rezultata. Time je projekt dobio snažnu obrazovnu i suradničku dimenziju.
Nakon sastanka učenici su, putem anketnoga obrasca, odabrali projektni logotip. Timovi su započeli izradu konkretnih projektnih rezultata: digitalnih suradničkih uradaka i poezije zamračenja (tzv. „blackout poetry”) nadahnute odabranim dramskim isječcima.
Završna faza projektnoga rada – izrada i predstavljanje finalnih proizvoda
U trećoj fazi projektnoga rada učenici su surađivali unutar 10 međunarodnih timova. Pri čemu je svaki tim bio zadužen za kreativnu adaptaciju/reinterpretaciju jednoga dijela drame.
Prof. Opačak koordinirala je rad 3. tima, koji je reinterpretirao 2. scenu 1. čina. Za učenike iz Rumunjske, Grčke, Njemačke i Hrvatske pripremila je detaljan dokument s uputama kako bi im pomogla u izradi zajedničkoga podcasta kao završnoga digitalnog proizvoda. Učenici su organizirali rad podjelom zadataka među državama sudionicama.
U uvodnom dijelu hrvatski su učenici predstavili kontekst scene i njezine središnje napetosti, poput financijskih poteškoća, sukoba životnih snova i obiteljskih očekivanja. Grčki je tim predstavio glavne likove – Beneathu, Georgea Murchisona, Ruth, Lenu (Mamu) i Waltera Leeja – ističući njihove motive i međusobne odnose. Rumunjski učenici izradili su sažetak radnje, usredotočivši se na ključne trenutke: Beneathino izražavanje afričkoga identiteta, Georgeove stavove o asimilaciji, Walterov „pijani sukob“ te emocionalni vrhunac scene koji otkriva njegovu frustraciju i povrijeđeni ponos.
Učenici su potom analizirali glavne sukobe i tematske okosnice scene, uključujući identitet nasuprot asimilaciji, snove nasuprot razočaranju, društvene razlike te pitanje muškosti i ponosa. Istraživali su kako osobni snovi pojedinih likova stvaraju napetosti unutar obitelji Younger te odražavaju šire društvene probleme.
U završnome dijelu rada povezali su teme drame sa suvremenim društvom, raspravljajući o tome kako snovi i danas oblikuju živote ljudi te kako financijska nejednakost, diskriminacija i društvena očekivanja i dalje utječu na mogućnosti i identitet pojedinaca. Također su promišljali o vlastitim životnim snovima, čime su ostvarili snažnu poveznicu između književnoga djela i osobnih iskustava.
Na poveznici je dostupan finalni rad 3. tima – „podcast”, čiju režiju potpisuje Ajdin Kuduzović, učenik 3. c razreda Ekonomsko-birotehničke škole. U glumačkim se ulogama, osim njega, sjajno snalaze kolegice Patricia Kolić (3. c), Petra Bajan i Antonela Safundžić (2. e). Petra je rad uspješno predstavila na projektnome sastanku 11. veljače 2026..
Tijekom sastanka predstavljeni su završni radovi svih timova. Učenici i nastavnici-koordinatori koristili su različite digitalne platforme i alate kako bi svoje ideje pretvorili u kreativne i sadržajno bogate završne proizvode. Primjerice „movie trailer” 5. tima, e-zbirku citata članova 6. tima, „timeline” 7. tima s mogućim slijedom događanja u životu glavnih likova nakon završetka drame, „letters from the future” – e-zbirku pisama članova 9. tima, upućenih glavnim likovima…
Posebnu vrijednost projektu daje izrada interaktivne slike koja objedinjuje finalne proizvode na platformi Genially. Time je omogućena pregledna i vizualno atraktivna prezentacija cjelokupnoga rada s uvidom u rezultate svih projektnih skupina na jednome mjestu.
Na kraju projektnoga rada izrađena je i e-zbirka poezije zamračenja (tzv. „blackout poetry”). Ona objedinjuje kreativne radove svih timova (nastale na temelju odabranih stranica književnoga teksta). Zbirka je izrađena na platformi Canva, a uredništvo potpisuju Gabriela Ciolpan (Rumunjska) i Ivana Opačak.
U Mjesecu afroameričke povijesti
Završetak projektnoga rada dobiva posebnu simboličku vrijednost upravo u veljači, tijekom Mjeseca afroameričke povijesti. Završni sastanak, na kojemu su učenici i nastavnici predstavili rezultate svoga rada i sudjelovali u evaluaciji projekta, dodatno je naglasio važnost razumijevanja (ne samo) afroameričkoga kulturnoga i povijesnoga nasljeđa.
Drama „A Raisin in the Sun” snažno progovara o iskustvu afroameričke obitelji suočene s rasnom diskriminacijom, društvenim nejednakostima i borbom za dostojanstvo i ostvarenje snova. Time ovaj projekt nadilazi književnu analizu i postaje doprinos obilježavanju Mjeseca afroameričke povijesti, potičući učenike na promišljanje o osobnome identitetu i kulturno-povijesnome nasljeđu, jednakosti, ljudskim pravima i važnosti interkulturnoga razumijevanja.
Završna prezentacija i evaluacija stoga ne predstavljaju samo zaključak projekta, nego i svjesno uključivanje u širi društveni i obrazovni kontekst koji naglašava vrijednost raznolikosti, tolerancije i poštovanja prema različitim kulturama i povijesnim iskustvima, ali i osobnim snovima.
Evaluacija i diseminacija projektnoga rada još je u tijeku, a neke od komentara učenika i nastavnika moguće je pročitati u suradničkome Padletu.
Iskazi zadovoljstva učenika na kraju online sastanka svakako govore u prilog visokoj razini kvalitete projektnih rezultata.
