prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Priremanje i provođenje školskih projekata

Učitelji Osnovne škole Medvedgrad iz Zagreba unaprijedili su svoja znanja, vještine i iskustva o planiranju i provođenju školskih projekata sudjelovanjem u KA1 Erasmus+ projektu “MEDO: Mobility & Education Developed Outdoors”. Unprijeđena znanja, vještine i iskustva primjenili su na oživljavanju školskog projekta “Medvednica-Medvedgrad”.

 

 

Školski projekt je timsko provođenje određenih aktivnosti u svrhu postizanja zadanih ciljeva kroz kraći ili duži vremenski period. Svrha mu je međusobna povezanost i suradnja, širenje primjera dobre prakse,  doprinos rezulta projekta profesionalnom ugledu škole. Formula kvalitetnog školskog projekta je dobro osmišljena projektna tema, odabrano vremensko razdoblje, timski rad i jasno definirani projektni zadaci i projektne aktivnosti. Školski projekt se provodi u sljedećim etapama: planiranje, provedba, evaluacija i diseminacija. Učenici rado sudjeluju u projektnim aktivnosti koje im pomažu u lakšem učenju nastavnih sadžaja različitih nastavnih predmeta. Kvalitetno planiranje provedbe školskog projekta s jasno definiranim projektnim zadacima i aktivnostima umanjit će potencijalno sagorijevanje na poslu učitelja uključenih u školski projekt.

Školski projekt je timsko provođenje određenih aktivnosti u svrhu postizanja zadanih ciljeva kroz kraći ili duži vremenski period. Svrha mu je međusobna povezanost i suradnja, širenje primjera dobre prakse i doprinos rezultatima projekta profesionalnom ugledu škole. Učitelji Osnovne škole Medvedgrad iz Zagreba unaprijedili su svoja znanja, vještine i iskustva o planiranju i provođenju školskih projekata sudjelovanjem u KA1 Erasmus+ projektu „MEDO: Mobility & Education Developed Outdoors“ te su ih primjenili na oživljavanju školskog projekta „Medvednica-Medvedgrad“.

Školski projekt kao suvremeni oblik učenja može koristiti kvalitetnom međupremetnom povezivanju osobito u predmetnoj nastavi. Učitelji uključeni u projekt povezuju nastavne sadržaje različitih nastavnih predmeta u jednu cjelinu. To omogućuje učenicima da u određenom vremenskom periodu uče nastavne sadržaje različitih nastavnih predmeta kroz cjelovitu projektnu aktivnost. Primjer cjelovite projektne aktivnost je fotografiranje biljke cvjetnjače u okolici škole i izrada prezentacije o građi biljke cvjetnjače na engleskom jeziku. U ovom primjeru projektne aktivnosti povezali su se odgojno-obrazovni ishodi nastavnih predmeta priroda, engleski jezik, tjelesena i zdravstvena kultura, likovna kultura i informatika. Učenici petih razreda Osnovne škole Medvedgrad uključeni u ovu projektnu aktivnost ispunili su anketu u kojoj su evaluirali nastavne oblike učenja kroz međupredmetni školski projekt. 87,5 % učenika je s lakoćom i interesom napravilo tražene zadatke. 87,5 % učenika smatra da će naučeno na konkretnom sadržaju izvan učionice, lakše zapamtiti i primjeniti u daljnjem učenju. 92,5 % učenika želi češće sudjelovati u ovoj vrsti nastave.

Formula kvalitetnog školskog projekta je dobro osmišljena projektna tema, odabrano vremensko razdoblje, timski rad, jasno definirani projektni zadaci i projektne aktivnosti. Svaki školski projekt bi se trebao provoditi u sljedećim projektnim etapama: planiranje, provedba, evaluacija i diseminacija.

Projektna etapa planiranja uključuje osmišljavanje projektne teme i definiranje cilja projekta. Autor projekta poziva zainteresirane zaposlenike na predstavljanje projektne ideje. Metodom „brainstorminga“ analiziraju se nastavni sadržaji i odgojno-obrazovni ishodi koji se mogu projektno provesti. Kao rezultat analize stvara se umna mapa s osmišljenim idejama i prijedlozima. Kroz zadano vremensko razdoblje umna mapa se nadograđuje novim ili izmjenjenim idejama i prijedlozima. Zatim se analizira izvedivost projekta. Pri analizi izvedivosti projekta može se koristiti metoda „Šest šešira“ te Swot analiza. Ove metode pomažu pri traženju mogućih rizika za izvedivost projekta, definiraju profesionalna znanja, vještine i iskustava budućih nositelja projekta i potreba za izvedivost projekta. 

Nakon provjere izvedivosti projekta odabiru se nositelji projekta i projektni koordinatori. Ovdje je potrebno posvetiti puno pažnje i vremena u raspoređivanju uloga nositelja i projektnih koordinatora ovisno o projektnim zadacima. Potrebno je pokušati svaki projektni zadatak, prepoznati i jasno definirati i odrediti tko će ga od projektnih nositelja i koordinatora izvoditi. Projektni zadaci se odnose na poslove organizacije provođenja projekta kao što su primjerice tehnički, logistički i komunikacijski projektni zadaci koji će se izvoditi prilikom provedbi projektnih aktivnosti. Projektne aktivnosti se rade neposredno s učenicima kao sudionicima projekta, a projektni zadaci se odnose na organizaciju i provođenje projekta. Potrebno je odrediti vrijeme i mjesto kao i moguće vremensko trajanje svakog projektnog zadatka i aktivnosti. Procjenjuju se troškovi projekta. Odabiru se načini evaluacije projekta i načini diseminicije rezultata projekta. Kvalitetno planiranje provedbe školskog projekta s jasno definiranim projektnim zadacima i aktivnostima umanjit će potencijalno sagorijevanje na poslu učitelja uključenih u školski projekt. Etapa planiranja može trajati nekoliko tjedana, mjeseci pa i godinu dana. Za vrijeme etape planiranja raspisuje se projektna dokumentacija i projektni kurukulum. 

U fazi provedbe projekta izvode se projektne aktivnosti i projektni zadaci. Nositelji projekta su uključeni unutar komunikacijske grupe kao što je Viber, WhatsUp i slično, redovito se sastaju kako bi utvrdili kvalitetu provođenja projekta i pravovremeno izvršavanje projektnih zadataka. Usklađuje se planirani projektni proračun s mogućim projektnim izmjenama. Za vrijeme projektnih aktivnosti prikupljaju se materijali za evaluaciju i diseminaciju projektnih rezultata. Pohrana projektne dokumentacije moguća je u oblacima kao što su Google Drive ili OneDrive. Oni omogućuju pristup projektnim materijalima u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta uz internetsku povezanost kao i kolaborativno uređivanje istih u online okruženju. 

Faza evaluacije projekta se izvodi nakon završenih projektnih aktivnosti. U fazi evaluacije izvodi se konačna procjena poštivanja rokova i izvršavanja raspoređenih projektnih zadataka. Analiziraju se rezultati provedbe projekta u odnosi na postavljene ciljeve i projektni troškovnik. Samovrednuje se iskustvo rada u školskom projektu. Definira se što je dobro isplanirano i provedeno, a što je moglo bolje ili na drugi način biti provedeno. Dijele se zahvale i potvrde nositeljima projekta, sudionicima projekta  i projektnim koordinatorima. Na kraju projekta se piše projektno izvješće.

U fazi diseminacije projekta prezentiraju se rezultati projekta i primjeri dobre prakse zaposlenicima škole, učenicima, roditeljima, zaposlenima u sustavu odgoja i obrazovanja i široj javnosti. Diseminacija rezultata projekta se može prezentirati putem plakata, kataloga, brošure, novinskog članka, digitalne publikacije, mrežnih stranica, prezentacije, videozapisa i ostalih internetskih platformi. Široj javnosti je moguće rezultate projekta diseminirati putem radio ili televizijskih emisija i gostovanja u podcastovima. 

Planiranje i provođenje školskih projekata je složen proces koji zahtijeva dobru pripremu, različita tehnička, logistička i organizacijska znanja i timski rad nositelja projekta. Prve školske projekte je dobro raditi s manjim brojem nositelja i sudionika, primjerice tri učitelja i jedan razredni odjel. Kada se unaprijede iskustva u provođenju školskog projekta može se postepeno povećavati broj nositelja i sudionika u novim školskim projektima. Iskustvo rada u virtualnim učionicama može pomoći učiteljima u provođenju projekta, posebice u projektnim zadatcima prikupljanja materijala, formiranja online grupa i kreiranja diseminacijskih dokumenata.

Literatura:

  1. De Bono, E. (1985.) Six Thinking Hats, https://www.amazon.com/Six-Thinking-Hats-Edward-Bono/dp/0316178314
  2. Juranko, G. (2016.) Školski projekti: primjeri aktivnog učenja i poučavanja, Zadar: Odjel za pedagogiju Sveučilišta u Zadru
  3. Provenzano, B. (2018.) Project-Based Learning and the Research Paper, https://www.edutopia.org/article/project-based-learning-and-research-paper
  4. Ristić, R., Španjić, T. (2019.) Timski rad (projekti u nastavi) – priručnik s primjerima iz prakse, Zagreb: Profil Klett
  5. Sammut-Bonnici, T. (2015.) SWOT Analysis, https://www.researchgate.net/publication/272353031_SWOT_Analys