Zbog svoje sveobuhvatnosti atletika se naziva i kraljicom sportova. Atletskim vježbama stječe se fizička snaga, izdržljivost, brzina i okretnost a učvršćuju se svojstva volje kao sto su hrabrost, odlučnost i upornost.
Atletske discipline
Brojne su atletske discipline, a dijele se na:
- Trkačke: kratke pruge ili sprint (100 m, 200 m i 400 m), srednje pruge (800 m, 1500 m, 3000 m), duge pruge (5000 m, 10000m i maraton), štafete (4×100 m i 4×400 m), preponske utrke (visoke prepone 60 m u dvorani, 100 m za žene i 110 m za muškarce, niske prepone 400 m i stipl 3000 m), brzo hodanje (10 km, 20 km i 50 km).
- Bacačke: koplje, disk, kugla, kladivo.
- Skakačke: skok u dalj, skok u vis, skok s motkom i troskok.
- Višeboj: sedmoboj za žene i desetoboj za muškarce
Povijest atletike
Do XV. starovjekovnih olimpijskih igara održavala se samo jedna disciplina – utrka na 1 stadij (nešto manje od 185 m). Zatim je dodana utrka na 2 stadija, a prva dugoprugaška utrka, na 24 stadija (cca 4420 m), održana je 720. prije Krista.
Stadion u Olimpiji
Kao sport razvila se osobito u Engleskoj 1840. kada su održana prva natjecanja. Godine 1865. osnovan je prvi atletski klub „Amateur Athletic Club“, a 1867. izgrađena je prva atletska staza. Od 1896. postaje glavni dio programa modernih olimpijskih igara. Godine 1912. osnovana je međunarodna atletska federacija (IAAF) i ustanovljeni prvi svjetski rekordi.
Atletika u Hrvatskoj
Prva atletska staza u sagrađena je sredinom rujna 1907. u sklopu nogometnog igrališta u Koturaškoj cesti u Zagrebu. Staza je bila od šljake i duga 500 metara. Godine 1921. u Zagrebu je osnovan Jugoslavenski lako-atletski savez.
