Dubrovnik je grad matematičara, što je i razumljivo jer su sve trgovačke svjetske sile uvelike bile sklone razvoju matematike. I prije Marina Getaldića Dubrovnik je dao poznate matematičare ali ih je on sve uvelike nadmašio. Rodio se 1568. godine u staroj obitelji koja se u dubrovačkim spisima spominje još od 940. godine.
Žabe, daždevnjaci i vodenjaci svi su redom vodozemci (Amphibia), to jest maleni kralješnjaci uglavnom vlažne kože. Hrvatsko ime “vodozemac“ govori nam da žive u vodi i na suhom, a latinsko da „žive dvostrukim životom“, to jest da dio života provode u vodi, a dio na kopnu.
U prošlosti su ljudi životinje koristili isključivo u lovu ili kao hranu. S razvojem civilizacije, počeli su ih uvoditi u vlastite domove, uglavnom zato da im prave društvo. Kućni ljubimac je životinja koja živi zajedno s nama u našem domu. Upravo ovo, „u domu“, važan je dio definicije: neke druge pripitomljene životinje koje žive pokraj ljudi, uglavnom ne opisujemo kao kućne ljubimce.
Glazba ili muzika je umjetnost proizvodnje i slaganja zvukova u smislenu cjelinu. Ljudi glazbu slušaju i stvaraju je sebi za zabavu, da obilježe neki događaj ili izraze misli i osjećaje. Stvaranje, izvođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u žanrove i podžanrove, no njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj interpretaciji.
Gotovo 70% Zemljine površine prekriveno je vodom – prostranstvom koje je kolijevka života na Zemlji. Iako zahvaljujući suvremenoj tehnologiji čovjek relativno dobro poznaje taj svijet, boravak pod vodom u današnjoj ronilačkoj opremi još uvijek predstavlja veliki izazov.
Lonac u kojem nešto vri na štednjaku ugodna je pojava u svakoj kuhinji, osobito ako para koja diže poklopac širi ugodan miris. Ali, što u stvari diže taj poklopac? Prije više od 300 godina o tome je razmišljao engleski aristokrat pod imenom Edvard markiz od Worcestera i to za vrijeme dok je bio zatočen u Engleskoj kuli, zloglasnoj tamnici onog vremena.
Riba klaun biolozima i akvaristima je poznata pod nazivom Amphiprion percula, dok ju djeca često nazivaju “Nemo” po crtanom filmu u kojem se pojavljuje. Svoje ime ova živopisna riba može zahvaliti kombinaciji boja koje zaista podsjećaju na klauna. Tijelo ove ribice žarke je narančaste boje s tri vertikalne, crno obrubljene bijele pruge.
Iako se još rimski car Neron za vrućih ljetnih dana sladio mješavinom leda i voćnih sokova, prvi pravi recept za sladoled u Europu je stigao iz Kine negdje oko 1295. godine. Vjeruje se da ga je sa svojih putovanja donio Marko Polo, svjetski trgovac i putopisac.
Svjetla koja su noću označavala luke bila su poznata već starim Grcima u petom stoljeću prije Krista. Nema sumnje da su u Sredozemlju signalna svjetla postojala već davno prije tog vremena. Tako su se već u starom vijeku na vidljivim mjestima u mediteranskim lukama postavljala svjetla ili lomače koje su po noći pokazivale put brodovima. Pomoću tih sredstava navigacije brodu je bilo lakše noću doći do obale nego danju.
Vjerojatno ste već čuli za školjke bisernice koje žive u toplim morima. Kako li se začudio prvi čovjek koji je otvorio školjku bisernicu i ugledao čudesnu ljepotu što se skrivala u njenom mekom mesu! To je bila sićušna kuglica koja se prelijevala u duginim bojama, blistava i blijeda poput mjesečine.