Blitva

Blitva je lisnato zeleno povrće s debelom i hrskavom stabljikom. Ovisno o podvrsti, listovi blitve mogu biti glatki ili valoviti sa svjetlije obojenim žilicama koje prolaze kroz listove. S obzirom da blitva spada u istu porodicu zajedno sa špinatom i ciklom, dijeli i iste okuse. Ima gorčinu listova cikle i blagi slankasti okus listova špinata. Najrasprostranjenija je na mediteranskom području, pa i ne čudi činjenica da je već u 4. st. pr. Kr. o njoj pisao poznati grčki filozof Aristotel. U antičko doba i Grci i Rimljani cijenili su blitvu zbog njenih ljekovitih svojstava.

Ljekovitost

Blitva ima dobru kombinaciju tradicionalnih vitamina i minerala, fitonutrijenata i dijetalnih vlakana.

Konzumiranjem blitve u organizam se unose značajne količine vitamina K koji sprječava djelovanje stanica koje razaraju kosti. Zanimljiva činjenica je da se vitamin K pod utjecajem mikroflore u probavi pretvara u oblik vitamina koji aktivira glavni protein u kostima.

Blitva je i dobar izvor beta karotena koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Najpoznatija uloga ovog nutrijenta je zaštita vida, međutim služi i u zaštiti od oksidativnih oštećenja u organizmu koji mogu dovesti do raka. Istraživanja na Sveučilištu Kanzas u SAD-u utvrdila su da kancerogene tvari iz cigarete potiče redukciju vitamina A, a na osnovu rezultata zaključeno je da prehrana hranom bogatom vitaminom A objašnjava zašto neki dugogodišnji pušači ne obole od raka pluća.

Fitonutrijenti lutein i zeaksantin također štite oči na način da utječu na povećavanje koncentracije pigmenata što osigurava bolju zaštitu mrežnice.

Blitva osigurava nutrijente koji mogu povoljno regulirati visoki krvni tlak i povoljno utječu na kardiovaskularno zdravlje, reduciraju štetno djelovanje slobodnih radikala na mnoge organe u organizmu te imaju protuupalno djelovanje, ublažavaju grčeve u mišićima i migrene.

Neke od zdravstvenih studija o blitvi ispitivale su ljekovita svojstva lišća i korijenja koje nije doduše jestivo, i otkrile da blitva može učinkovito smanjiti pojavu raka probavnog trakta.

Članak objavljen u znanstvenom časopisu Neurology predlaže najmanje 3 obroka dnevno zelenog i žutog povrća jer se time može za 40% smanjiti gubitak mentalnih funkcija.

Kupovanje i čuvanje

Prilikom kupnje potrebno je obratiti pažnju da su listovi blitve izrazito zelene boje, a stabljika čvrste i hrskave strukture. Treba izbjegavati kupnju blitve čiji su listovi povenuli ili imaju promjene u boji, a stabljika je mekana sa znakovima kvarenja.

Blitva se treba potrošiti najkasnije do tri dana od kupnje, a čuva se u hladnjaku u plastičnoj vrećici.

 

Članak je izvorno objavljen na portalu Coolinarka.

Slika je preuzeta s internetske stranice http://www.freedigitalphotos.net. Autor: Grant Cochrane.