Čitanje slikovnice “Ahaa!”

Učenici 4. a razreda zajedno s učiteljicom Jelenom Cvijović u suradnji s knjižničarkom Anitom Tufekčić sudjeluju u projektu “Naša mala knjižnica”. U mjesecu veljači pročitali su priču “Ahaa!” i naučili kako su veliki znanstvenici poput Arhimeda, Galilea Galileija i Newtona došli do svojih otkrića.

Da istraživanje nije samo zanimljivo nego i zabavno, pokazali su Alexandar Fleming i Constantin Fahlberg. Učenici su imali nekoliko aktivnosti: grupni rad gdje su izrađivali ovitak knjige, radili su istraživački pokus “Pjenušavo iznenađenje” i izrađivali papirnatu vjetrenjaču.

slike radovaUčenicima je knjižničarka pročitala knjigu estonske autorice Els Heinsalu. Nakon razgovora o knjizi gdje su učenici saznali kako pametno dijete najviše na svijetu voli postavljati pitanja: Što? Zašto? Kako? Zar?…i da kad takvo dijete odraste još uvijek voli postavljati pitanja, stoga možda postane znanstvenik. Učenici su istražili i naučili gdje se nalazi Estonija, da je glavni grad Tallinn i da je cijela zemlja prekrivena internetskim signalom i da je Skype izumljen upravo u Estoniji. I još jednu zanimljivost, da imaju nacionalni sport kiiking gdje svoje vještine i sposobnosti pokazuju stojeći na ljuljački.

Zatim su bili podijeljeni u pet grupa i izrađivali su ovitak knjige gdje su svi na prednjoj strani crtali ime i naslov pisca, a na drugoj stranici su skicirali dio priče iz knjige koji se odnosio na pojedinog znanstvenika. Kako je bilo pet znanstvenika (Arhimed, Galileo Galilei, Isaac Newton, Constantin Fahlberg i Alexandar Fleming) svaka grupa slikala je drugog znanstvenika i njihove specifične odgovore na vlastita pitanja: Heureka, Ahaa!, Aa!, Hm! i Ohh! i izume. Od ovitaka napravljena je izložba. Sljedeći sat započeli su s jednim istraživačkim pokusom koji se zove “Pjenušavo iznenađenje”. Pribor koji je korišten: ocat, kuhinjska soda bikarbona, balon, žličica i prozirna plastična boca. Postupak je bio sljedeći:  u plastičnu bocu ulije se pet cm octa, a dvije žličice soda bikarbone uspe se u balon, a zatim  se otvor balona navuče na otvoreni kraj boce. Naravno, balon će se početi sam napuhavati.

Zatim su radili pokus kako bi objasnili snagu vjetra i izrađivali male papirne vjetrenjače. Za ovaj pokus potreban je kvadrat obojenog papira, slamka, spajalica, uzica i plastelin. Nakon što se napravi vjetrenjača, u sredini se olovkom probuši rupa i kroz nju gurne slamka koja se učvrsti plastelinom. A na drugu slamku se zalijepi spajalica. Slamka s vjetrenjačom se provuče kroz spajalicu, zatim se odreže uzica i na jedna njezin kraj se stavi kuglica od plastelina. Zatim, zalijepi se uzicu za slamku s vjetrenjačom i namota se dio uzice, a dio ostane da visi. Za kraj, krene puhanje gdje naš dah oponaša vjetar i pokreće vjetrenjaču. Time nastane dovoljno energije da pomakne mali teret kuglice od plastelina. Na isti način rade i velike vjetrenjače. Za domaću zadaću učenici su dobili zadatak napisati što su sve naučili danas i kako im se svidjelo raditi pokuse i biti znanstvenik na jedan dan.