U prostoriji je bilo sparno, a učenici su pokušavali pronaći način kako ostati koncentrirani. Među njima su sjedili Ivan i Josip – Ivan je nosio crnu majicu, dok je Josip bio odjeven u bijelu. Iako su sjedili u istoj prostoriji, pod istim uvjetima, Ivan je djelovao iscrpljeno i stalno se hladio papirom, dok je Josipu bilo sasvim ugodno. Ta razlika postala je zanimljiv povod za istraživanje koje su učenici proveli u učionici uz pomoć nastavnice fizike.
Korištenjem jednostavne opreme – dvije metalne ploče (jedna crna, druga bijela), termometara i termografske kamere – postavljen je pokus koji je trebao objasniti zašto se Ivan više zagrijao. Ploče su smještene ispred žarulje koja emitira toplinsko zračenje, i oba materijala izložena su istom izvoru topline kroz vremenski interval od pet minuta.
Rezultati su bili jasni. Crna ploča postigla je temperaturu čak 10 °C višu od bijele. Snimka termografskom kamerom dodatno je potvrdila razliku. Crna površina apsorbirala je znatno više toplinskog zračenja, što je rezultiralo višom temperaturom u odnosu na bijelu površinu, koja je većinu zračenja reflektirala. Objašnjenje leži u fizikalnim svojstvima boja.
Zbog svoje visoke refleksije, bijela površina odbija većinu upadnog elektromagnetskog zračenja, što rezultira manjim zagrijavanjem u odnosu na tamne površine koje to zračenje gotovo u potpunosti apsorbiraju.
Ovim jednostavnim, ali dojmljivim eksperimentom učenici su otkrili kako boja utječe na zagrijavanje tijela. Zaključak se prirodno nametnuo – crna odjeća ljeti može izazvati neugodu jer se brže zagrijava, dok bijela pomaže u održavanju ugodne temperature tijela. Iako se često govori o modnom izboru, boja odjeće ima i svoju znanstvenu pozadinu.
Ovaj pokus je još jednom pokazao da fizika nije samo teorija – ona nam pomaže razumjeti svakodnevne situacije i donijeti pametnije odluke, čak i kad biramo što ćemo odjenuti.
