1. Dan planeta Zemlje je 22. travnja svake godine. U prosjeku, između dva Dana Zemlje naš planet prođe oko 940 milijuna kilometara, opseg njegove orbite oko Sunca. To znači da je brži od metka – kreće se oko 30 kilometara na sat, dok prosječan metak ispaljen iz puške juri 1-2 kilometra u sekundi.
2. Svijet ipak nije mali. Površina planeta Zemlje je oko 510 milijuna kvadratnih kilometara.
3. Zemlja je najveći stjenoviti planet u Sunčevom sustavu (jedini veći planeti su plinski divovi).
4. Venera, planet najbliži Zemlji po veličini u Sunčevom sustavu ima širinu od 95 posto Zemlje, i 82 posto njezine mase, pa je poput Zemljinog blizanca. No, njezina atmosfera je većinom ugljikov dioksid, padaju kiše sumporne kiseline, tlak zraka je 90 puta jači od Zemljinog, a površinska temperatura od 460°C dovoljna je za otopiti olovo. Tako da je više nalik Zemljinom zlom bratu blizancu.
5. Do sada je pronađeno gotovo 2.000 egzoplaneta (svjetova u orbiti oko drugih zvijezda). Najmanji od njih, Kepler-37b jedva je veći od Mjeseca. Planet koji bi mogao biti najsličniji Zemlji je Kepler-186f, čiji je promjer 1,1 puta veći od Zemljinog, i na takvoj je udaljenosti od svoje zvijezde da bi mogao imati tekuću vodu na površini. Osim toga, ne znamo više detalja kakav je. Mogao bi biti više nalik Veneri, ili Marsu.
6. Tek smo počeli tražiti druge planete. Moglo bi biti nekoliko milijardi planeta poput Zemlje, samo u našoj galaksiji.
7. Vraćamo se kući – Zemlja ima nešto što nema niti jedan drugi planet za koji znamo: mnogo vode na površini. Čak 71 posto Zemljine površine prekriva voda, a dominira Tihi ocean, koji pokriva 155,6 milijuna kilometara površine. To je gotovo trećina planete.
8. Većina južne polutke je voda: oko 80% površine Zemlje južno od ekvatora je voda. Sjeverno od ekvatora – ‘samo’ 60%.
9. Voda na Zemlji postoji u sva tri agregatna stanja: čvrsto (led), tekuće i plinovito (vodena para). Zahvaljujući neobičnom svojstvu vode – njezinoj trojnoj točci – može postojati u sva tri oblika na istom mjestu u isto vrijeme. Kada stvari krenu po zlu, možete reći: ‘Moglo je biti i gore – moglo je kišiti i sniježiti i pariti!’
10. Što više gledamo, i u susjedstvu i u dubokom svemiru, to više otkrivamo da je naša Zemlja jedinstvena. Čak i ako jednom zamijetimo neke od tih milijardi planeta sličnih Zemlji, vjerojatno neće biti potpuno nalik Zemlji, s našom ravnotežom kemije, temperature i života. U dalekoj prošlosti, čak niti Zemlja nije izgledala kao danas, a radi se o istoj planeti.
Ono što možemo naučiti iz ovoga je da je ono što imamo dragocjeno, jedinstveno, i od vitalne važnosti za nas i naše bližnje. Nemamo “backup ljetnikovac”, mjesto gdje se možemo povući.
Zemlja je sve što imamo. Moramo se tako i ponašati prema njoj.
