Polazeći od spoznaje o razlikama među učenicima u načinima obrade informacija, tempu učenja i mogućnostima izražavanja, nastava treba omogućiti različite načine pristupa istom sadržaju. Tehnologija se pritom uključuje kao podrška učenju u redovitoj nastavi. Takva se podrška najčešće ostvaruje kroz tri međusobno povezana područja: korištenje čitača ekrana i drugih asistivnih alata, izradu prilagođenih digitalnih materijala te planiranje nastave koja uključuje više oblika predstavljanja sadržaja i iskazivanja znanja. Svako od tih područja doprinosi dostupnosti nastave na drugačiji način, a njihova se vrijednost najviše očituje kada se primjenjuju zajedno.
Čitači ekrana i asistivni alati
Čitači zaslona omogućuju pretvaranje digitalnog teksta i strukture zaslona u govor ili brajicu. Primarno su namijenjeni slijepim i slabovidnim učenicima, no često su korisni i učenicima s teškoćama čitanja, disleksijom ili smanjenom koncentracijom, kojima slušanje sadržaja olakšava razumijevanje i praćenje rada. Jedan od najčešće korištenih besplatnih čitača ekrana je NVDA, namijenjen radu na računalima s operacijskim sustavom Windows, koji omogućuje korištenje dokumenata, prezentacija i mrežnih sadržaja. Na mobilnim uređajima čitači zaslona dostupni su primjerice VoiceOver na Apple uređajima i TalkBack na Android uređajima. Njihova je prednost što su dio operacijskog sustava te se mogu koristiti bez dodatne instalacije. Učinkovitost čitača ekrana uvelike ovisi o načinu pripreme nastavnih materijala. Dokumente je potrebno izrađivati uz pravilnu uporabu stilova naslova, slikama dodavati alternativni tekst, a skenirane PDF dokumente bez OCR obrade izbjegavati. OCR tehnologija omogućuje pretvaranje skeniranog teksta u strojno čitljiv oblik, čime se čitačima ekrana omogućuje prepoznavanje strukture sadržaja i njegovo razumljivo prenošenje učeniku. Uz čitače ekrana često se koriste i alati za potpomognuto čitanje i pisanje. NaturalReader omogućuje pretvaranje teksta u govor te se koristi kod učenika s disleksijom, disgrafijom ili teškoćama pažnje.
Prilagodba digitalnih materijala
Digitalni materijali omogućuju prilagodbu nastavnih sadržaja na način koji kod tiskanih materijala nije moguć. Posebno je važno razlikovati zaključane materijale, poput skeniranih PDF dokumenata, od tekućih formata kao što su DOCX, Google Docs, ePub ili HTML. Tekući formati omogućuju učeniku promjenu veličine slova, razmaka redaka, kontrasta i vrste fonta, čime se sadržaj može prilagoditi individualnim potrebama. Preporučuje se korištenje sans serif fontova, veći razmak redaka i kraći, jasno strukturirani odlomci. Učenicima treba omogućiti promjenu kontrasta, primjerice svijetli ili tamni prikaz, a na početku dokumenta korisno je navesti ishode učenja i kratak sažetak sadržaja. Microsoft Immersive Reader, sastavni dio alata Word, OneNote, Teams i preglednika Edge, omogućuje slušanje teksta, fokusirano čitanje i prilagodbu prikaza sadržaja. Za izradu preglednih i strukturiranih materijala nastavnici često koriste Canvu. Ona omogućuje oblikovanje radnih listova, prezentacija i vizualnih sažetaka koji se lako prilagođavaju različitim potrebama učenika. Takvi materijali ne utječu na razinu zahtjevnosti nastavnog sadržaja, nego učeniku olakšavaju pristup i omogućuju usmjeravanje na učenje.
Multimodalni oblici učenja
Multimodalni pristup polazi od potrebe da se nastavni sadržaji ponude u više oblika kako bi učenici mogli lakše razumjeti gradivo i aktivno sudjelovati u nastavi. Isti se sadržaj tako može upoznati kroz pisani tekst, audio zapis, vizualni prikaz, kratki video ili jednostavan interaktivni zadatak. Osim što omogućuje različite putove za razumijevanje sadržaja, multimodalni pristup učenicima nudi i različite načine iskazivanja znanja, primjerice kroz pisani uradak, audio objašnjenje ili vizualni prikaz. Takav je način rada u skladu s načelima univerzalnog dizajna za učenje a učenicima daje izbor i prilagodbu prema njihovim mogućnostima. Za izradu multimodalnih nastavnih sadržaja koriste se alati poput Book Creatora i Geniallyja, koji omogućuju kombiniranje teksta, slike, zvuka i interaktivnih elemenata. Nastavni sadržaj može se pritom ponuditi u različitim oblicima, primjerice kao tekst u Google Slidesu, audio zapis izrađen u alatu Vocaroo ili Audacityju, infografika u Canvi, simulacija u PhET-u, digitalni plakat u PicCollageu dok se za snimanje kratkih objašnjenja i uputa može koristiti Loom. Multimodalni oblici učenja korisni su i učenicima koji uče hrvatski kao drugi jezik, kao i učenicima kojima je potrebno više vremena za usvajanje nastavnih sadržaja.
Primjena čitača ekrana, prilagođenih digitalnih materijala i multimodalnih oblika učenja ne znači potpuno mijenjanje nastave, već postupno uvođenje malih prilagodbi koje učenicima s teškoćama čine veliku razliku. Već i jednostavni postupci, poput izrade materijala koji omogućuju promjenu veličine teksta i kontrasta, uporabe stilova naslova u MS Wordu, dodavanja alternativnog teksta slikama ili ponude kratkog audio objašnjenja uz pisani zadatak, mogu znatno olakšati sudjelovanje u radu i razumijevanje nastavnog sadržaja. Polazeći od konkretnih potreba učenika, tehnologija se pokazuje najučinkovitijom kada je nenametljivo uključena u nastavu i kada svim učenicima otvara dodatne mogućnosti za učenje i iskazivanje znanja.
