Cilj tečaja bio je osnažiti učitelje znanjima, vještinama i strategijama potrebnim za stvaranje uključivog obrazovnog okruženja u kojem svi učenici, neovisno o svojim individualnim razlikama i životnim okolnostima, imaju jednake prilike za učenje, sudjelovanje i napredovanje.
Tečaj je stavio naglasak na razumijevanje različitosti, kritičko promišljanje vlastitih stavova i predrasuda te razvoj konkretnih planova za primjenu uključivih praksi u svakodnevnoj nastavi. Program je bio osmišljen tako da postupno vodi sudionike od upoznavanja i razmjene iskustava prema razradi praktičnih rješenja i nastavnih priprema.
Poučavanje usmjereno na stvarne potrebe učenika
Sudionici tečaja promišljali su o suvremenim izazovima u obrazovanju, važnosti inkluzivnog pristupa te profesionalnoj dobrobiti i opterećenju učitelja. Provedena je SWOT analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji koje utječu na rad učitelja i donošenje odluka u školskom okruženju. Aktivnost je potaknula promišljanje o važnosti poučavanja usmjerenog na stvarne potrebe učenika. Uslijedila je rasprava o značenju inkluzivne učionice te upoznavanje s trima modelima inkluzivnog obrazovanja – medicinskim, „dobrotvornim“ i socijalnim, pri čemu je istaknuta važnost socijalnog pristupa. Kroz dinamične aktivnosti sudionici su osvještavali vlastite stavove i predrasude te zaključili da i mali, postupni koraci mogu dovesti do značajnih promjena u razrednoj klimi.
Sudionici su upoznati i s kratkim energizirajućim aktivnostima koje potiču osjećaj pripadnosti i suradnje. Analizom videozapisa razmatrane su različite razredne situacije, pri čemu je naglašeno da inkluzivna učionica mora biti sigurno mjesto bez straha i predrasuda. Analizirani su i rezultati testa o osobnim predrasudama, a predstavljene su jednostavne suradničke aktivnosti koje se lako primjenjuju u nastavi i doprinose razvoju komunikacije, empatije i timskog rada. Raspravljalo se i o prilagodbi nastavnih materijala učenicima s različitim obrazovnim potrebama, dok je večer bila posvećena kulturnom programu i flamenco predstavi.
Kroz primjere iz vlastite nastavne prakse sudionici su analizirali prepreke u ostvarivanju inkluzivnog pristupa te raspravljali o jednostavnim promjenama, poput uređenja učionice i rasporeda sjedenja, koje mogu značajno pridonijeti uključivosti. Predstavljene su četiri razine inkluzivnosti – prisutnost, prihvaćenost, sudjelovanje i postignuće – uz zaključak da bez osjećaja pripadnosti nema kvalitetnog učenjaIzrađen je I nacrt inkluzivnog plana.
Završnoga dana sudionici su predstavili kratke aktivnosti za jačanje povezanosti i pozitivne razredne klime. Poseban naglasak stavljen je na izradu pripreme nastavnog sata prema UDL metodi (Universal Design for Learning) koja omogućuje planiranje nastave za sve učenike polazeći od pretpostavke da je različitost pravilo, a ne iznimka. Svaki sudionik izradio je i predstavio vlastitu pripremu nastavnog sata, nakon čega je uslijedila refleksija i povratna informacija. Tečaj je zaključen zajedničkom evaluacijom, dogovorom o daljnjim koracima te svečanom dodjelom potvrda o sudjelovanju.
Najvažniji ishodi i stečene vještine
Sudjelovanjem u tečaju sudionici su razvili kompetencije vezane uz prihvaćanje i uvažavanje različitosti, prepoznavanje i uklanjanje prepreka u učenju, razvoj inkluzivnog kurikuluma, primjenu suradničkih i kulturološki osjetljivih strategija poučavanja, prilagodbu razrednog prostora te izgradnju osjećaja zajedništva i pripadnosti. Posebno je istaknuta važnost obrazovanja o ljudskim pravima, razmjene dobre prakse i međunarodne suradnje kao i unapređenje jezičnih i komunikacijskih vještina.
Zaključak i daljnje aktivnosti
Sudjelovanje u Erasmus+ tečaju Inclusive Education omogućilo je produbljivanje znanja o inkluzivnom obrazovanju i razvoj praktičnih strategija za stvaranje poticajnog i sigurnog okruženja za učenje. Stečena znanja i iskustva sudionici će podijeliti s kolegama u školi te postupno uvoditi u svakodnevnu nastavnu praksu. Dugoročni cilj je jačanje kulture inkluzivnosti, suradnje i međusobnog uvažavanja, uz naglasak na dobrobit i uspjeh svih učenika.
Autorice članka: Ivana Lovrić i Ivanka Tomić
