Nacionalni sustav vještina ima ulogu osigurati glatki prijelaz iz sustava obrazovanja u svijet rada te uskladiti stjecanje vještina s potrebama tržišta rada. Europski indeks vještina bilježi rezultate za tri područja koja čine sustav vještina pojedine zemlje: razvoj vještina (eng. skills development), korištenje vještina (eng. skills activation) i usklađivanje vještina (eng. skills matching). U Europskom indeksu vještina, Češka Republika ostvaruje najviši rezultat (75), a slijede je Finska, Švedska i Luksemburg (iznad 70). Uz Sloveniju, Estoniju i Dansku, ove zemlje čine 25% najuspješnijih prema indeksu s rezultatima višim od 67 bodova. Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Hrvatska pripadaju zemljama sa srednjim postignućima, dok su Grčka i Španjolska među zemljama s najnižim postignućima u indeksu.
.JPG)
U području razvoja vještina, Hrvatska se nalazi na 14. mjestu, s izuzetno visokim pokazateljem za udio učenika u strukovnom obrazovanju (3. mjesto), ali i niskim pokazateljima za sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom učenju i visoke računalne vještine (25. mjesto). Iako ima najuspješniji pokazatelj za osobe koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje u EU, Hrvatska zauzima 18. mjesto u području korištenja vještina. Naime, Hrvatska je tek na 23. mjestu prema stopi zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale prema stečenom obrazovanju (ISCED 3-8), odnosno prema stopi aktivnosti za osobe u dobi od 25-54 godina. U području usklađivanja vještina, Hrvatska zauzima visoko 7. mjesto sukladno relativno niskoj stopi prekvalificiranosti radnika s visokim obrazovanjem za radna mjesta na kojima su zaposleni (12. mjesto) i visokoobrazovnih radnika (ISCED 5-8) s niskim plaćama (11. mjesto). S druge strane, u pogledu stope dugotrajne nezaposlenosti, Hrvatska zauzima tek 25. mjesto.
.JPG)
Indeks se temelji na ukupno 15 pokazatelja koji su podijeljeni prema odgovarajućim područjima sustava vještina. Razvoj vještina predstavljaju aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja pojedine zemlje te njihov neposredni učinak u vidu razvijenih i usvojenih vještina. Ovo područje obuhvaća pokazatelje predtercijarnog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i cjeloživotnog učenja. Korištenje vještina podrazumijeva pokazatelje o prijelazu iz obrazovanja u svijet rada te stopu aktivnosti stanovništva. Usklađivanje vještina se odnosi na stupanj usklađenosti vještina radne snage s potrebama tržišta rada koja se očituje u stopama nezaposlenosti, odnosno manjku ili višku radne snage određenog profila.
Sustavi vještina čine važnu sastavnicu gospodarske konkurentnosti pojedine zemlje i EU u cjelini. Ključni strateški dokumenti EU, poput Europskog stupa socijalnih prava i New Skills Agenda for Europe, usmjereni su na jačanje sustava vještina u EU. Odabrani pokazatelji Europskog indeksa vještina usklađeni su s politikama, strateškim prioritetima i izazovima u obrazovanju i svijetu rada, uključujući ciljane referentne vrijednosti okvira Obrazovanje i osposobljavanje do 2020. (eng. Education and Training Monitor 2020). Usprkos raznolikosti sustava vještina u EU, nekoliko zajedničkih preporuka odnosi se na poticanje cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja, podizanje stope aktivnosti mladih (uz podizanje razine kvalifikacija) te smanjenje neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.
Izvori:
Skillset and match (Cedefop’s magazine promoting learning for work) – January 2019 issue 15
http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/publications/9134
European Skills Index:
https://skillspanorama.cedefop.europa.eu/en/indicators/european-skills-index
Tekst o Europskom indeksu vještina preuzet je s mrežnih stranica Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
