Glazbena umjetnost i vrednovanje digitalnim alatima (prvi dio)

Provedbom Obrazovne reforme – Škole za život, čija je realizacija sustavno započela 2019. godine, svi su nastavni predmeti doživjeli veće ili manje korjenite promjene u vidu organizacije i raspodjele na obvezne i preporučene obrazovne sadržaje.

Pri tome, kako bi se osigurala efikasnost obrade obveznih sadržaja, izrađeni su ishodi za svaki predmet, pa tako i za Glazbenu umjetnost, koji za nastavnike imaju funkciju preusmjeravanja pozornosti sa sadržaja na postignuća učenika, zatim pomoć prilikom izbora odgovarajućih izvora za osmišljavanje i provedbu aktivnosti, kao i pomoć pri izboru nastavnih metoda i oblika rada te pomoć prilikom kreiranja različitih oblika vrednovanja uspjeha i napretka učenika. [1] Upravo iz navedenog, vidljivo je kako je vrednovanje ključan aspekt odgojno-obrazovnog ishoda, pri čemu povratno proizlazi kako vrednovanje u odgojno-obrazovnom procesu ima funkciju prikupljanja informacija o ostvarenosti određenih odgojno-obrazovnih ishoda i o kognitivnim, psihomotoričkim i afektivnim postignućima učenika.[2] Sukladno tome, nameće se važnost kontinuiranog praćenja i vrednovanja učeničkih postignuća i ostvarenosti ishoda. No, u tom procesu, svakako moramo poznavati vrste vrednovanja i razlikovati formativno od sumativnog vrednovanja, što je pojašnjeno sljedećim prikazom:

Slika 1. Prikaz vrsta vrednovanja usvojenosti ishoda i načina vrednovanja.

Iz navedenog prikaza vidljivo je kako dva tipa vrednovanja: vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog striktno pripadaju domeni ili formativnog ili sumativnog vrednovanja, dok se s druge strane vrednovanje za učenje može vrednovati i formativnim, ali i sumativnim pristupom. Pri tome je važno naglasiti kako je za sumativni način vrednovanja prethodno potrebno izraditi kriterije vrednovanja i s njima upoznati učenike, kako bi unaprijed imali povratnu informaciju o potrebnoj razini znanja za svaku pojedinu ocjenu.

Nakon cjelovite pripreme, u fokus dolazi odabir sredstva kojim će se vrednovanje provesti, kao i način provedbe. Pri tome je važno imati na umu kako se uz pomoć digitalnih alata može pratiti i vrednovati učenička postignuća na sljedeća tri načina: uz pomoć računala, pri korištenju računala i online.[3] U prvom načinu uloga računala može biti izravna ili neizravna, odnosno praćenje i vrednovanje može biti potpomognuto samo računalom, odnosno odabranim digitalnim alatom. Drugi način praćenja i vrednovanja zasnovan je na uporabi računala  prilikom čega učenici pristupaju testovima i zadacima za provjeru znanja i konačan rezultat rada predaju putem računala i imaju trenutan uvid u povratnu informaciju o uspješnosti riješenog testa. Posljednji način praćenja i vrednovanja ubraja se u novije metode ispitivanja i provjere znanja, a to je online ispitivanje. U ovom načinu učenici u potpunosti svim dijelovima ispitnih zadataka, kao i uputa, pristupaju online i na isti način predaju rezultate svog rada i dobivaju trenutnu povratnu informaciju o uspješnosti riješenog testa.

Navedenim se, kao kreativnim izborom za praćenje i vrednovanje učenikovih postignuća svakako ističu digitalni alati. No, kako donijeti odluku koji alat upotrijebiti za koji tip vrednovanja? Prije svega, o samom odabiru i  informiranju o mogućnostima pojedinih alata, sve potrebne informacije možemo saznati na portalu e-Laboratorij (https://e-laboratorij.carnet.hr/).[4] Sukladno tome, iz ponuđenog izbora, u nastavku predstavljamo dva zanimljiva digitalna alata, Socrative i Kahoot!, za provedbu vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda Glazbene umjetnosti.

Važno je naglasiti kako se oba alata mogu koristiti za sve vrste vrednovanja, kao i načine. Stoga krenimo od zanimljivog i popularnog Socrativea. Iako Socrative za Glazbenu umjetnost ima jedannedostatak, a to je da se zvučni primjer ne može direktno implementirati u izrađenu provjeru, što je korisno i potrebno u potpunoj online provedbi vrednovanja, s druge strane nudi brojne druge zanimljivosti i novitete. Ovaj se alat može koristiti za sve vrste vrednovanja. Za vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje može se koristiti putem izlaznih kartica i Space Racea. U Space Raceu učenike možete podijeliti u timove koji se mogu natjecati u rješavanju zadataka te najbolji tim može ostvariti formativne ili ako postoje unaprijed zadani kriteriji ocjenjivanja, sumativne ocjene. No svakako, Socrative se može koristiti i za vrednovanje naučenog, rješavanjem zadanog kviza znanja u formi testa. Prilikom provjere usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda Glazbene umjetnosti Socrative je odličan za provjeru ishoda domene C, odnosno ishoda vezanih uz teoriju i povijest glazbe. S druge strane Kahoot! koji je kao digitalni alat više fokusiran na igru, omogućuje implementaciju slušnih primjera, prilikom čega učenici mogu poslušati određeno djelo i prepoznati neke od karakterističnih sastavnica. Pri tome je ovaj alat odličan za provjeru odgojno-obrazovnih ishoda domene A, ali i ishoda domene C. No, kao što smo već istaknuli, ovaj alat je i svojim sučeljem prilagođen brzoj i interaktivnoj uporabi, koja je odlična prilikom formativnog vrednovanja kao i za učenje. Oba digitalna alata se kroz svoje mogućnosti mogu koristiti i za vrednovanje ishoda domene B, jer oba alata omogućuju implementaciju fotografije, gdje učenici primjerice mogu otkucati neki zadani ritam i odabrati točan odgovor kako se taj ritam zove ili tome slično.

U svakom slučaju, oba su digitalna alata vrlo zanimljiva svojom uporabom u nastavi Glazbene umjetnosti i samostalnim istraživanjem nastavnika i izradom vlastitih materijala, vjerujemo da ćete otkriti sve mogućnosti i zanimljivosti koje Socrative i Kahoot! pružaju.

U sljedećem tekstu, predstavit ćemo još neke digitalne alate primjenjive u praćenju i vrednovanju učeničkih postignuća u Glazbenoj umjetnosti. Stay tuned! 😊

 

[1] Razrada funkcija odgojno-obrazovnih ishoda preuzeta je s Loomena, iz teme: Kurikulumski pristup poučavanju: od ishoda do vrednovanja, veljača 2019. godine. Izvor: https://loomen.carnet.hr/my/ (pristup 14.10.2021.)

[2] TOMAŠ, Suzana (2018): Digitalne tehnologije kao potpora praćenju i vrednovanju“, str. 11. Preuzeto s: https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2018/03/Prirucnik_Digitalne-tehnlogije-kao-potpora-pracenju-i-vrednovanju.pdf (pristup: 14.10.2020.)

[3] TOMAŠ, Suzana (2018): Digitalne tehnologije kao potpora praćenju i vrednovanju“, str. 15-16. Preuzeto s: https://pilot.e-skole.hr/wp-content/uploads/2018/03/Prirucnik_Digitalne-tehnlogije-kao-potpora-pracenju-i-vrednovanju.pdf (pristup: 14.10.2020.)

[4] Na navedenoj poveznici nalaze se detaljni opisi tehničkih mogućnosti i načina upotrebe svih navedenih digitalnih alata u tekstu.