U rješavanju izazova u 21. stoljeću glavnu će ulogu kao dio biologije imati ekologija i molekularna biologija. Klimatske promjene i posljedice tih promjena u našem okolišu nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. U posljednje dvije godine znanstvenici su ostvarili značajan uspjeh na području istraživanja mehanizama stanice i imunološkog sustava u obrani organizma od malignih bolesti. Upravo će se takvi važni problemi današnjice poput sve izraženijih ekoloških problema i obrane organizma od malignih bolesti rješavati interdisciplinarnim pristupom i suradnjom brojnih znanstvenih područja.
Novi kurikulum iz nastavnog predmeta biologija u 2. razredu gimnazije po programu Škola za život daje mnogo prostora za interdisciplinarnost sadržaja i otvara mogućnosti i nastavniku i učeniku da određenim temama pristupe temeljito i sagledaju ih iz različitih perspektiva. Poseban naglasak u obradi sadržaja stavio bih na dobivanje novih znanja kroz kritičko čitanje i izmjenu stavova između nastavnika i učenika te između samih učenika. Glavna je zadaća nastavnika u navedenom pristupu osigurati materijale i ugodnu atmosferu za rad u učionici, poticanje učenika na suradnju u timskom radu i stavljanje u ulogu aktivnog promatrača i moderatora cijelog nastavnog procesa. Učenikova je uloga analiziranje dobivenog materijala i rješavanje problema interdisciplinarno, koristeći se znanjima iz biologije, kemije, geografije i antropologije. Takav pristup omogućuje učenicima snalaženje u realnim životnim situacijama i kako suradnjom dolaziti do rješenja određenog problema.
Prokarioti kao uzročnici bolesti u ljudi
U sklopu nastavne cijeline Prvi organizmi na Zemlji obrađuje se i tema mikroorganizmi kao uzročnici brojnih bolesti u ljudi i načini prevencije određenih bolesti. Nastavnik učenike podijeli u 4 grupe po slučajnom odabiru. Zadatak svake grupe je da prouče tekst i uz pomoć geografske karte odrede geografske koordinate mjesta u RH gdje je izbila epidemija ospica. Nakon što su učenici odredili koordinate (geografska dužina i širina), odnosno lokaciju mjesta, kreću u rješavanje problema. Sljedeći je korak postupanje u kriznim situacijama, odnosno poduzimanje potrebnih mjera zaštite kako bi spriječili daljnje širenje epidemije ospica. Učenici istražuju načine prijenosa virusa ospica i u skladu s mogućnostima predlažu konkretne mjere zaštite kako bi smanjili širenje epidemije ospica među ljudima na zadanoj lokaciji. Također, predlažu moguće načine liječenja oboljelih i daljnje preventivne radnje koje imaju za cilj informirati širu javnost o problemu epidemije.(Slika 1. i 2.).
