Istraživanje na školskoj razini – anketa o financijskoj pismenosti

Tijekom mjeseca svibnja 2020. godine učenici Srednje škole Novska ispunjavali su anketu u svrhu istraživanja na razini škole u području financijske pismenosti. Anketu je osmislila, sastavila i analizirala Zdenka Marton, savjetnik i nastavnik ekonomske grupe predmeta. Istraživanje je provedeno u nastavi na daljinu putem Google obrasca.

Istraživanje na razini škole – anketa o financijskoj pismenosti učenika Srednje škole Novska. Anketom su obuhvaćena tri područja: stavovi i uvjerenja o novcu, ponašanja vezana uz novac i znanje o novcu. Pitanja nisu ulazila u osobne podatke učenika i roditelja, a interes za rješavanjem ankete pokazuje da područje financijskog opismenjavanja ima veliko značenje u našem svakodnevnom životu.

Rješavanju ankete pristupilo je 66 % učenika naše škole, najčešća dobna starost učenika je od 16 do 17 godina (50,8 %). Anketu je popunilo 41,1 % učenika četverogodišnje strukovne škole, 35,1 % učenika trogodišnje strukovne škole i 23,8 % učenika gimnazije.

1. STAVOVI I UVJERENJA O NOVCU

  • učenici imaju odgovoran odnos prema novcu (56,2 %)
  • u životu im je najvažnije zdravlje (77,2 %)
  • smatraju da novac ima veliku ulogu u životu (61,1 %)
  • uglavnom se slažu da su srednjoškolci financijski pismeni (61,4 %)
  • smatraju da bi predmet o financijskoj pismenosti trebali imati, ali fakultativno za sve učenike (44,3 %)

2. PONAŠANJA U VEZI S NOVCEM

  • učenici odgovorno izrađuju vlastiti budžet i planiraju potrošnju (58,9 %)
  • džeparac ostvaruju najvećim dijelom od roditelja i rodbine (71,4 %)
  • džeparac uglavnom troše na hranu (44,9 %), ali i tehničke potrepštine
  • razmisle o potrebi kupnje prije donošenja odluke o samoj kupnji (49,2 %)
  • džeparac troše racionalno, ovisno o potrebama koje imaju (58,4 %)
  • smatraju da će biti odgovorniji u trošenju novca kada ga budu zarađivali sami (97,8 %)

 

3. ZNANJE O NOVCU

  • malo više od polovine učenika razumije utjecaj inflacije na cijene roba i usluga (52,4 %)
  • izračun kamatne stope na štednju zna izračunati 64,9 % učenika
  • stanje glavnice nakon određenog vremenskog perioda zna izračunati manje od polovine  učenika (45,9 %)
  • manje od polovine učenika poznaje način ulaganja u vrijednosne papire (46,7 %)

            i rizik koji donosi ulaganje u visokorizične vrijednosne papire

  • manje od polovine učenika (47,0 %) ne poznaje pravilo disperzije ulaganja u različite vrijednosne papire radi sprječavanja gubitaka
  • učenici shvaćaju utjecaj inflacije na povećanje životnih troškova (77,7 %)
  • smatraju da je bolje novac držati kod kuće (61,6 %) što znači da ne razmišljaju na način da novac u banci donosi kamatnu stopu i da je sigurniji, a također, novac u banci služi za davanje kredita poduzetnicima čime se pokreću ulaganja u  gospodarstvo
  • manje od polovine učenika (43,3 %) razlikuju tekući i žiroračun – služi za povremene priljeve novca, pa tako i učeničkih i studentskih stipendija
  • učenici nisu sigurni da poznaju razliku između dvije vrste štednje: po viđenju i oročenu štednju i njihove karakteristike (65,9 %). Naime, na oročenu štednju građani dobivaju od banke veću kamatu, a banka može oročena sredstva plasirati u kredite i na taj način multiplicirati novac.

 

Istraživanje iz područja odgoja i obrazovanja – financijska pismenost, možete pogledati na poveznici.