Ključno pitanje nije koliko vremena provodimo učeći, nego kako to radimo. Učinkovito učenje nije pitanje talenta, nego razumijevanja kako mozak funkcionira i što mu zapravo pomaže da pamti.
Većina učenika i dalje uči onako kako su to činili njihovi roditelji – čitanjem i podcrtavanjem. No, to su pasivne metode. Mozak tada prima informacije, ali ih ne obrađuje dovoljno duboko. Aktivno učenje znači da učenik s gradivom nešto radi: postavlja pitanja, objašnjava drugima, izrađuje mentalne mape, crta poveznice ili izrađuje vlastite zadatke.
Istraživanja pokazuju da se znanje najdulje zadržava kad pokušamo prisjetiti se naučenog bez gledanja u bilješke – taj proces naziva se retrieval practice. Dakle, ne učimo ponavljanjem čitanja, nego pokušajima prisjećanja.
Jedna od najvažnijih strategija naziva se raspoređeno učenje. Ako deset sati provedemo učeći u jednom danu, većina informacija nestane do sutra. Ali ako isto gradivo rasporedimo kroz tjedan – recimo, učimo po sat vremena dnevno – mozak dobiva priliku „ponovno otvoriti“ tragove sjećanja i ojačati ih. To se zove spacing effect i objašnjava zašto kratka, ali redovita učenja daju bolje rezultate od dugih maratona pred ispit. Pamćenje voli ponavljanje, ali ne odmah – voli vremenski razmak.
Odmor – najpodcjenjeniji dio učenja
Jedan od najpodcjenjenijih dijelova učenja jest – odmor. Dok spavamo, mozak ponovno „prolazi“ kroz ono što smo taj dan naučili i pohranjuje važne informacije u dugotrajnu memoriju. Nedostatak sna znači da se taj proces preskače. Kratke pauze tijekom učenja također su korisne: nekoliko minuta hodanja, istezanja ili promjene aktivnosti vraća krv i kisik u mozak, čime se obnavlja koncentracija. Učenik koji uči pet sati bez prekida zapravo pamti manje od onoga koji uči tri sata s kratkim odmorima.
Za učinkovito učenje važan je i prostor. Mozak reagira na ono što vidi i čuje. Nered na stolu često znači i nered u glavi. Idealno je učiti u prostoru bez telefona, obavijesti i glazbe s riječima. Ako je moguće, učiti uvijek na istom mjestu jer mozak povezuje okolinu s aktivnošću. Postoji i poznata Pomodoro tehnika – 25 minuta učenja, 5 minuta pauze. Nakon četiri takva ciklusa slijedi duži odmor. Takav ritam zadržava fokus, a učenik ima osjećaj kontrole nad vremenom.
Učenje nije utrka
Ljudi najbolje pamte ono što im je smisleno. Umjesto mehaničkog ponavljanja definicija, korisno je postaviti pitanje: „Zašto je to tako?“ ili „Gdje to mogu primijeniti?“ Mozak voli priče i povezanost – kad neku činjenicu povežemo s osobnim iskustvom, primjerom iz života ili slikom u glavi, ona postaje „naša“. Zato je važno da nastava, ali i samostalno učenje, bude što više povezano s razumijevanjem, ne s pukim pamćenjem riječi.
Pametno učenje ne znači učiti manje – znači učiti s razumijevanjem. Uključuje planiranje, aktivno razmišljanje, odmor, ponavljanje i svijest da mozak ne voli preopterećenje. Učenik koji nauči upravljati vlastitim fokusom i rasporediti vrijeme, imat će ne samo bolje ocjene, nego i osjećaj uspjeha i zadovoljstva. Jer učenje nije utrka, nego put – i taj se put može prijeći laganije ako znamo kojim koracima ići.
