prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Kako unaprijediti učenje i poučavanje pomoću digitalnih alata?

E-učenje je proces obrazovanja (proces učenja i podučavanja) koji se izvodi uz uporabu nekog oblika informacijske i komunikacijske tehnologije, a s ciljem unapređenja kvalitete toga procesa i kvalitete ishoda obrazovanja. [1]

Razlikujemo nekoliko oblika e-učenja: klasična nastava odnosno nastava u učionici, nastava uz pomoć informacijsko-komunikacijskih tehnologija u službi poboljšanja klasične nastave, hibridna ili mješovita nastava – kombinacija nastave u učionici i nastave uz pomoć tehnologija i online nastava – nastava uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije u potpunosti organizirana na daljinu.

Pandemije su oduvijek silom mijenjale civilizacije i prisiljavale čovjeka na prilagodbu promijenjenim okolnostima. Pandemija COVID-19 kojoj upravo svjedočimo, utjecala je na obrazovne sustave diljem svijeta. Dogodile su se iznimne promjene na svim razinama obrazovanja. U navedenim je uvjetima promjene, u svijetu i u našoj zemlji, modificiran koncept škole. Uz fizičko mjesto susreta, škola postaje i mjesto virtualnih druženja i aktivnosti. Svi oblici e-učenja implementiraju se i isprepliću u učenju i poučavanju, a fizičke učionice postaju „učionice budućnosti“ u kojima se uz materijalno okruženje integriraju najnapredniji pedagoški koncepti i edukacijske tehnologije s ciljem postizanja kvalitetnijih ishoda učenja.

Pri tom, ne mislim na učionice umrežene bežičnim internetom, opremljene brojnim laptopima, bežičnim 3D printerom, skenerom, setovima za robotiku(iako zvuči primamljivo), već na nastavnike koji su preko noći usavršili multimedijske didaktičke kompetencije. Nastavnici su unaprijedili i razvili vlastiti skup strategija poučavanja i učenja uz korištenje računalne tehnologije u nastavi i za nastavu kako bi učenicima osigurali mogućnost konstruiranja novih znanja u informacijskom okruženju.

Bez obzira, koji oblik e-učenja koristili, težimo oblikovati nastavu u kojoj naglasak nije tehnologija koja je svrha sebi samoj, već rezultati učenja i poučavanja i zadovoljstvo samih učenika. Oblikovanje nastave kao takvo, treba pridonijeti zanimljivijem učenju koje će postati dio svakodnevnoga života učenika.

Postoji više modela oblikovanja nastave, a najčešće je korišten ADDIE Model (akronim od engl. Analyse, Design, Develop, Implement and Evaluate).[2]

Model ADDIE (analiziraj, oblikuj, razvij, primijeni, vrednuj) nudi strategiju aktivnog učenja, a primjenjiv je u svim oblicima e-učenja prilikom oblikovanja procesa poučavanja i učenja. Pomoću analize definiraju se sudionici (učenici određenog razrednog odjeljenja) i postojeća ograničenja i mogućnosti prilikom provedbe (radno okruženje, način poučavanja, način komuniciranja, isporuke nastavnih materijala). Na osnovu rezultata dobivenih analizom, započinje se oblikovanje i razvijanje preglednih i kvalitetno oblikovanih nastavnih sadržaja (ako se radi o digitalnim sadržajima, potrebno je odabrati odgovarajući alat i/ili okruženje u kojem će se odvijati nastavni proces). U fazi primjene započinje se s nastavom. Učenici povratnom informacijom ukazuju na kvalitetu, ali i moguća poboljšanja sadržaja i na funkcionalnost odabranih alata/okruženja. U fazi vrednovanja, sumativno se vrednuje čitav proces pri čemu se utvrđuje utjecaj kreiranih nastavnih sadržaja i korištenih alata na konačni rezultat (uspoređujemo ono što jest i ono što je trebalo biti).

Nakon što prođemo kroz svih pet faza ADDIE Modela, moći ćemo jednostavnije koristiti tehnologiju budući da postajemo kompetentniji odrediti što želimo postići, a zatim i kako to postići. Olakšava se proces odabira alata koji će nam svojim funkcionalnostima, omogućiti dostizanje cilja. Odabrati alat nije niti malo jednostavno, a preporuke za korištenje pojedinih alata ne moraju nužno osigurati i njihovu kvalitetnu primjenu.

Ako ste mislili da je ovaj članak, samo još jedan u nizu, koji će ponuditi listu raznolikih alata primjenjivih u nastavi i za nastavu, nadam se da na kraju ipak niste razočarani. U konačnici izbor alata i platformi ovisi o tome kako želite dizajnirati poučavanje, hoćete li koristiti igrifikaciju, želite li interaktivnost i/ili kolaboraciju, razmišljate li o obrnutoj učionici, je li vrijeme za vrednovanje?

Vi ste ti koji stvarate okruženje u kojem će učenik najbolje učiti i koje će najbolje odgovarati učenikovim potrebama. I da, primjene digitalnih tehnologija i alata u nastavi i za nastavu mnogobrojne su i u mnogome ovise o predmetu te sadržaju poučavanja, ali ne treba zanemariti niti maštovitost, originalnost, kreativnost i dosjetljivost nastavnika.

[1] Strategija e-učenja Sveučilišta u Zagrebu, 2007, http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Studiji_studiranje/Studiji/e-ucenje/e-ucenje_strategija/Sveuciliste_u_Zagrebu_Strategija_e_ucenja_Senat_v1.pdf, pristupljeno 5. 11. 2020.

[2] Kurt, S. “ADDIE Model: Instructional Design,” in Educational Technology, 2017, https://educationaltechnology.net/the-addie-model-instructional-design/, pristupljeno 5. 11. 2020.