Trojica sedmaša, Toni Alić, Lovro Milić i Matej Šobat, uz mentore Krešimira Kojundžića i Vesnu Lerinc, izradili su istraživački rad koji analizira klimatske promjene u Osijeku na temelju 25 godina mjerenja provedenih upravo na školskoj meteorološkoj postaji. Rad je nastao u sklopu GLOBE programa, međunarodnog projekta koji učenike uključuje u autentična znanstvena istraživanja okoliša.
Škola koja mjeri klimu već četvrt stoljeća
Meteorološka postaja smještena u dvorištu Osnovne škole Antuna Mihanovića već više od 25 godina aktivno bilježi atmosferske podatke. Učenici svakodnevno mjere temperaturu i količinu oborina, što je kroz godine stvorilo iznimno vrijednu bazu podataka. Upravo ta baza postala je temelj ovogodišnjeg istraživačkog projekta.
Učenici su vlastita mjerenja usporedili sa službenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Osijek za razdoblje od 2000. do 2024. godine, a u statističkoj obradi podataka imali su pomoć ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Što kažu podaci?
Rezultati su jasni: srednja godišnja temperatura zraka u Osijeku raste za oko 0,08 °C godišnje, što je statistički značajan trend potvrđen metodom linearnih trendova. U praksi to znači da je 2024. godina, s izmjerenom srednjom temperaturom od 14,3 °C, bila gotovo dva stupnja toplija od prosjeka cijelog promatranog razdoblja.
Najizraženije promjene zabilježene su ljeti i zimi. Oba godišnja doba bilježe prosječni godišnji porast temperature od 0,1 °C. Zime su sve blaže, a to potvrđuje i podatak o broju dana sa snijegom: dok je 2005. godine snijeg pokrivao Osijek čak 54 dana, 2022. godine pao je samo jedan jedini dan. Prosječno 20 snježnih dana godišnje u prošlosti danas je daleka uspomena.
Kada je riječ o oborinama, situacija je složenija. Ukupne godišnje količine ne pokazuju jednoznačan trend, no raspon je izniman – od svega 317 mm do čak 1038 mm godišnje. Takva varijabilnost sama po sebi govori o nestabilnijem klimatskom sustavu.
Lokalna mjerenja potvrđuju globalne trendove
Posebno je vrijedna usporedba školskih i službenih podataka. Unatoč razlikama u lokaciji i metodologiji, oba izvora pokazuju isti smjer promjena, što potvrđuje pouzdanost mjerenja koja su generacije učenika Osnovne škole Antuna Mihanovića provodile godinama.
Promjene nisu samo statistika — one izravno utječu na život u gradu. Toplija ljeta povećavaju potrebu za navodnjavanjem u poljoprivredi, intenzivni pljuskovi opterećuju gradsku odvodnju, a toplinski valovi ugrožavaju zdravlje stanovništva.
Istraživanje kao način učenja
Ono što ovaj projekt čini posebno vrijednim jest to što učenici nisu samo pasivno primali znanje. Oni su sami prikupljali podatke, postavljali hipoteze, obrađivali rezultate i izvlačili zaključke u suradnji s akademskim stručnjakom. Sudjelovanjem u GLOBE programu, Osnovna škola Antuna Mihanovića Osijek dokazuje da je autentično istraživanje dostupno i u osnovnoj školi te da lokalna zajednica može imati vlastiti doprinos razumijevanju globalnih klimatskih procesa.
Klimatske promjene više nisu nešto što se događa negdje daleko. Prema podacima ove škole, one se događaju upravo ovdje, u Osijeku i već ih 25 godina bilježe učeničke ruke.
Istraživački projekt Klimatska priča Osijeka: Što nam otkriva 25 godina mjerenja.
