Kojoj generaciji pripadaju naši učenici?

Kada se govori o generacijama, govori se o skupini koja je određena godinama. Dakle, može se govoriti o skupini koja je rođena tijekom određenog vremenskog razdoblja, koju karakterizira slično odrastanje, kao i slična iskustva.

Može se zaključiti da će njihovi stavovi i uvjerenja biti slični. Generacijske promjene obilježja su društva, jer svako društvo prolazi kroz razne promjene, od političkih, socioloških, ekonomskih, političkih…Svaka generacija determinirana je sličnim obilježjima, koja drugim generacijama mogu biti potpuna nepoznanica. Shodno promjena na područjima života, danas se može govoriti o društvenim kategorijama. U tim kategorijama razlikuju se Baby Boomersi, X generacija, Y generacija, Z generacija, te Alfa generacija.

Baby Boomers generacija
Prva generacija nakon Drugog svjetskog rata, rođeni između 1945. i 1964. (negdje se navodi 1960.). Ime su dobili po značajnom poslijeratnom porastu nataliteta u zemljama Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije. Odrasli na valu optimizma; rat je završio i činilo se da se više nikad neće vratiti. Došlo je do ekonomskog prosperiteta i brojnih znanstvenih i tehničkih otkrića poput televizije, ali i razvoja pojma ljudskih prava. Mladi su živjeli bezbrižno, prema mnogima vođeni krilaticom: Živi brzo, umri mlad. Ova je generacija doživjela lude šezdesete, hipi-revoluciju, pratila uspon Beatlesa te formirala prvu kulturu mladih.

Generacija X
Rođeni između 1965. i 1980. Danas radna pokretačka snaga svijeta, više od 60 % pripadnika X generacije visoko je obrazovano. Bili su svjedoci početka rada bankomata, nezgrapne mobitele vukli su sa sobom u torbi i dostigli odraslu dob upravo onda kada je internet postao dio svakodnevnog života. Vidjeli su pad Berlinskog zida, kraj Hladnog rata, raspad komunizma. Preferiraju komunikaciju uživo s drugim osobama. Većinom posjeduju osobno računalo i shvaćaju mogućnosti i prednosti povezivanja svijeta radi što bržeg, kvalitetnijeg i jednostavnijeg prijenosa informacija. Prva generacija koja je razvila globalni pogled na svijet. Prva generacija koja je iskusila dobrobiti međusobno povezanog svijeta. Pripadnici ove generacije su prvi koji su smatrali da je svaka točka na Zemlji dostupna. Jednostavno mogu otputovati, zaposliti se i započeti novi život na drugom kraju svijeta. Za razliku od prethodnih generacija, ovo je prva generacija koja radno mjesto ne povezuje s pisanjem ili pisanom komunikacijom.

Generacija Y
Često se nazivaju Milenijalci. Rođeni su od 1980. do 1995. Prva informatička generacija (koja tijekom svog odrastanja počinje koristiti računala i Google). Pripadnici ove generacije s internetom su se prvi put susreli kao djeca u pubertetskim godinama života te se može reći kako je on itekako utjecao na njihov način razmišljanja i stavove. Za njih se tvrdi da su brži i produktivniji od svojih prethodnika te obrazovaniji. Putem gadgeta uglavnom dostupni 24 sata u danu, a mnogi smatraju da su za razliku od svojih prethodnika, više usredotočeni na razvoj karijere nego obiteljski život. Najvidljiviji primjer su njihove potrošačke navike – od svih generacija najviše provode vremena u istraživanju cijene, kvalitete i podrijetla proizvoda i usluga. Generacija Y ispred svega cijeni i traži komfor i privatnost, kako u privatnom tako i poslovnom životu, iako to sve češće uključuje dobrovoljno izabrani samački život.

Generacija Z
Mlade osobe rođene između 1996. i 2010. Generacija Z nesigurna i ranjiva, ali spremna prihvatiti različitosti. Prema nekim procjenama obuhvaća 25 % svjetske populacije. Možemo ih nazvati prvom generacijom digitalnih domorodaca. Rođeni su i odrasli s brzim internetom, pametnim telefonima, društvenim medijima i pristupom vijestima. Osim tehnologije koja je sveprisutna u životu mladih, u velikoj mjeri podržavaju društvene pokrete, kao i opće prihvaćanje različitosti.

Generacija Alpha
Riječ je o djeci pripadnika generacije Y .Često su to i mlađi braća i sestre generacije Z (rođeni između 1995. i 2010. godine). Trenutno ih se preko 2,5 milijuna rađa svaki tjedan, a njihov broj do kraja njihove generacije 2025. godine trebao premašiti dvije milijarde – najveći broj pripadnika bilo koje generacije do sada. To su djeca koja preferiraju virtualni svijet nad fizičkim, djeca kojima je tehnologija utkana u genetski kod. Za njih su društvene mreže način života, a ne alat. Tehnologija ih prati, oblikuje i obilježava, oni su izvorni govornici jezika budućnosti.