prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Krijesnice

Ugledamo li tijekom dana krijesnicu, vjerojatno nam neće privući pozornost. No kada padne mrak, pogotovo tijekom mjeseca svibnja i lipnja, taj danju neugledan kukac pretvara se u pravu živu zvjezdicu! Nad poljima i livadama, u vrtu i kraj ceste svjetlucaju svojim žućkasto-zelenkastim svjetlom mnogobrojne krijesnice u svom valovitom letu nad zemljom.

Na svijetu postoji više od dvije tisuće vrsta krijesnica, dok u Hrvatskoj žive dvije: Ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i Mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula). Mužjak ivanjske krijesnice ima krila i izduženo tanko tijelo duljine 11-12 mm. Ženka nema krila i izgleda poput sivosmeđe ličinke duge 16-18 mm. Krijesnice žive na svim kontinentima osim na Antarktici. Na područjima gdje žive, nastanjuju raslinje, šume, livade, žive u tlu kao i ispod kamenja.

Krijesnice su krilati kukci koji svoje ime zahvaljuju svojoj sposobnosti da emitiraju svjetlo i pomoću njega privuku partnera ili plijen. Valja napomenuti da ulična rasvjeta i noćna svjetla zbunjuju krijesnice i smetaju im u pronalaženju partnera. Zanimljivo je istaknuti i to da kod krijesnica lete uglavnom mužjaci, dok ženke ne lete već samo pomoću svjetla dozivaju mužjake iste vrste ili kako bi privukle potencijalni plijen. Pojava kad živa bića “proizvode” svjetlost naziva se bioluminiscencija.

Svjetlosni signali koje odašilju krijesnice vrlo su različiti. Kod nekih vrsta samo ženke imaju svjetleće organe, dok kod drugih svjetle i mužjaci i ženke. Kod nekih vrsta svjetlo treperi, dok druge odašilju trajno svjetlo. Signali tipični za pojedinu vrstu razlikuju se dužinom i ritmom.

Ako krijesnicu prevrnemo na leđa, vidjet ćemo da su joj svjetleći organi smješteni na donjem dijelu tijela, odnosno u trima posljednjim kolutićima zatka. Krijesnica emitira hladno svjetlo što znači da njeno svjetlo nema topline. Zanimljivo je spomenuti da često i krijesničina jajašca svjetle, kao i ličinke koje se iz njih izlegu.

Većina odraslih krijesnica hrani se nektarom i rosom, ali neke vrste su grabežljivci. Vrijedi napomenuti da krijesnice  većinu svog života provode u stadiju ličinke koje su grabežljive i nezasitne. One izlučuju probavne sokove u žrtvu, čime je umrtvljuju i zatim polako probavljaju, a posebna su im poslastica puževi. S druge strane, krijesnice su pak omiljena poslastica žaba.

Kod nekih vrsta krijesnica je poznata pojava mimikrije. Ženke iz roda Photuris mogu oponašati svjetlosne signale ženiki roda Photinus kako bi primamile mužjake tog roda, i pojele ih. Neke druge vrste roda Photuris mogu oponašati signale više vrsta Photinus, ovisno koja se od tih vrsta trenutno nalazi u blizini.