Kulturna baština je implementirana u predmetne i međupredmetne kurikulume osnovne škole. Brojni su načini na koji se kulturna baština može približiti učenicima razredne nastave. Tradicionalni sadržaji upoznaju se tijekom cijele nastavne godine u nastavi hrvatskoga jezika, likovne i glazbene kulture. Suradnjom s roditeljima ovakvi sadržaji mogu se obraditi i na nastavi matematike te tjelesno-zdravstvene kulture. Tako je nastava dodatne matematike obogaćena logičkim igrama npr. “divlji gusak i guske”, „zec i psi“, „igra s čačkalicama“ i dr., koje usmenom predajom upoznaju preko Stjepana Katušina, djeda učenika 3. razreda. Igru “zec i psi” su osuvremenili tako što su sjemenke zamijenili plastičnim figuricama. Nastava tjelesno-zdravstvene kulture u školi bez sportske dvorane nudi mogućnost tradicionalnih igara kao npr. “školice”, “konja”, “taljiške” i sl. koje se mogu izvoditi i u otvorenom i u zatvorenom prostoru. 
Neposrednim doživljajem muzejskih predmeta učenicima se omogućuje oslobađanje stvaralačkih potencijala. Tako su učenici imali priliku vidjeti laneno i vuneno platno te ukrase i nakit baranjskih žena. Na nastavi likovne kulture slagali su digitalnu sliku baranjske “šarenice”. Na taj način su upoznali motive tkanice koja se koristila kao odjevni ili ukrasni predmet. Učenici su zatim jednostavnom tehnikom tkanja papirnatih traka izradili detalj po uzoru na sliku koju su slagali na početku sata. Učenici 4. razreda su i povodom običaja maskiranja napravili veliku sliku tradicionalne maske “baranjskog buše” i usporedili ju s “kugačima”. Učenici 2.i 4. razreda istraživali su međimurske i baranjske običaje vezane uz blagdan Uskrsa jer su se njihovi preci doselili u Baranju nakon 2. svjetskog rata. Obzirom da tradicijski uporabni ili ukrasni predmeti nisu dostupni svim učiteljima, moguće je koristiti suvremenu tehnologiju kroz virtualne šetnje muzejima te tako učenike upoznati sa zavičajnom baštinom. Učenici PŠ Kozarac su se tako upoznali sa izložbenim prostorom Muzeja Slavonije te pogledali fotografije Etnološkog centra baranjske baštine.
Upoznavanjem zavičajnoga govora, osim čitanja i slušanja tekstova na kajkavskome, čakavskom i štokavskom narječju, učenici uočavaju raznolikost i važnost mjesnoga govora. Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije (videozapis) i digitalnih sadržaja (virtualni muzeji) omogućuje suradnju s roditeljima u ograničenim uvjetima rada tijekom pandemije te doprinosi raznolikosti i dinamici nastave. Na ovaj način potiče se i posjećivanje kulturnih događaja. Raznolikost kulturnih izričaja, koje učenici donose iz obiteljske zajednice ili upoznaju na nastavi u školi, potiče kreativnost kao i svijest o potrebi poštivanja različitosti i zaštite baštine.
