Skup je otvorila i posjetitelje pozdravila dr. Majda Gotovac iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Uvodno predavanje pod nazivom „Zašto je prehrana s niskim udjelom soli važna za zdravlje?“ održala je Branka Medvidović, dr. med., spec. epidemiologije iz NZJZ SDŽ. O ulozi kuhinjske soli u tehnologiji kruha i u hrani općenito govorila je prof. Marija Rapanić, dipl. ing. prehrambene tehnologije, a o zamjenama za sol, prehrambenim aditivima i novim okusima hrane govorila je prof. Ružica Budimir, dipl. ing. prehrambene tehnologije iz SŠ Braća Radić, Kaštel Štafilić-Nehaj. 
Začinsko bilje kao zamijena za sol i postizanje slanog okusa u kruhu predstavile su učenice 4.e razreda zanimanja tehničar nutricionist: Adriana Gullia Agatić, Doris Ćosić , Martina Čurepić i Kristina Očkovsky. Ugodan miris i opuštenu atmosferu dale su biljke iz začinskg vrta SŠ Braća Radić, Kaštel Štafilić-Nehaj koje su posjetitelji sa zanimanjem razgledali. Prezentaciju su prisustvovale i ravnateljica škole prof. Marija Kezele i pedagoginja prof. Sanja Rozga.
Nakon predavanja održana je radionica, degustacija uzoraka kruha sa smanjenom količinom soli i začinskim biljem te senzorsko ocjenjivanje pomoću hedonističke skale i ispunjavanje ocjenskih listića.
Uzorke kruha u školskom praktikumu pripremili su učenici zanimanja tehničar nutricionist i profesorice: Anđelka Prlić, dipl. ing. preh. tehnologije, Petrana Pupić, dip. ing. preh.tehnologije – nutricionist i Miranda Mendeš, dipl. ing.preh. tehnologije. Pripremljena su 4 kodirana uzorka kruha s različitim količinama soli. 0% soli uz dodatak začinskog bilja – zamjena za sol, 0,5 % soli, 1,0 % soli I 1,5% soli.
Cij radionice bio je testirati potrošače – posjetitelje kako prihvaćaju kruh sa smanjenom količinom soli, da bi se radi zaštite zdravlja, mogla razmotriti i provesti mogućnost smanjivanja soli u kruhu za određeni postotak.
Obično se dodaje do 2% soli u kruh. Konzumiranjem samo dvije kriške kruha unesemo u organizam oko 1,5 g NaCl od ukupno 5 g što bi bilo dovoljno dnevno. Odrasle osobe i djeca u Hrvatskoj unose previše soli, prosječno (odrasli 11,6 g) što je dvostruko više od preporučenog unosa.
U razgovoru za vrijeme radionice i prvim utiscima kušanja kruha sa manje soli može se zaključiti da bi 1,5 % soli u kruhu bilo prihvatljivo. Kruh s još manje soli ostavio je slabiji dojam kod posjetitelja.
Dojmove o kruhu posjetitelji su iskazali pomoću hedonističke skale od 1 – 9 .
Nakon što učenici statistički obrade radne listiće (N = 50) o rezultatima će izvijestiti Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Tekst: Ružica Budimir, dipl.ing.preh. tehnolog.
