Održana je 2. prosinca u sklopu manifestacije Zlatna večer matematike, čija je ovogodišnja tema bila „Matematika i nada“ te „Matematika i klimatske promjene“. Cilj radionice bio je potaknuti učenike osnovnih škola na promišljanje o klimatskim izazovima i mogućnostima pozitivnog djelovanja kroz konkretne mjere koje se mogu kvantificirati, vizualizirati i dijeliti.
Unatoč velikim problemima, postoji prostor za nadu – upravo na toj ideji temelji se edukativna radionica „Karta nade – naš svijet 2050.“, koja povezuje matematiku, geografiju i koncept nade, a sada i interaktivnu tehnologiju putem QR kodova, kako bi učenici mogli vizualizirati i istražiti učinke klimatskih mjera.
Cilj radionice
Primarni cilj radionice je razviti kod učenika sposobnost razumijevanja znanstvenih podataka i njihovu primjenu u kontekstu klimatskih promjena. Kroz grupni rad, analizu podataka, matematičko modeliranje i prostornu vizualizaciju, učenici:
• usvajaju temeljne koncepte iz matematike (postotci, grafovi, proporcionalnost),
• povezuju geografske informacije s ekološkim procesima (klimatske zone, šumski pokrov, vodni resursi),
• razvijaju osjećaj kolektivne odgovornosti i optimizma,
• koriste digitalne alate za istraživanje i usporedbu podataka.
Radionica je posebno prilagođena učenicima viših razreda osnovne škole, s naglaskom na vizualnu komunikaciju, interaktivnost i suradničko učenje.
Radionica se sastoji od nekoliko međusobno povezanih faza:
1. Uvod i motivacija
Učenici raspravljaju o problemima klimatskih promjena u svijetu i lokalno. Voditelj postavlja pitanja:
- Koji su najveći izazovi za naš planet?
- Što možemo učiniti da ih ublažimo?
Ova faza uključuje i kratku prezentaciju o aktualnim klimatskim podacima i trendovima, prikazujući kako matematika pomaže u razumijevanju promjena i predviđanju budućih scenarija.
2. Rad u grupama i analiza podataka
Sudionici se dijele u timove, a svaki tim istražuje jedan kontinent ili regiju. Dobivaju radne listove s podacima o trenutnom stanju okoliša, uključujući:
- udio šuma
- emisije CO₂
- postotak obnovljivih izvora energije
- stanje voda i urbanih područja.
Zadatak timova je primijeniti mjere nade – konkretne akcije koje pozitivno utječu na okoliš – i izračunati njihov efekt pomoću jednostavnih matematičkih formula.
3. Matematičko modeliranje
Za svaku mjeru koristi se približna formula učinka, koja omogućuje učenicima da vide stvarnu vrijednost svojih odluka:
Nove emisije = Početne emisije × (1 – učinak mjere)
Primjer:
- početne emisije = 100 jedinica
- mjera: +10 % solarne energije = –7 % emisija CO₂
- nove emisije = 100 × (1 – 0,07) = 93 jedinice
Ovaj pristup učenicima pokazuje da i male promjene mogu kumulativno imati značajan efekt.
Naše klimatske supermoći
Radionica se temelji na šest ključnih mjera, koje učenici vizualiziraju kroz simbolične ikone na karti:
- sadnja šuma 🌳 – povećava šumski pokrov i apsorpciju CO₂
- solarne elektrane ☀️ – smanjuju emisije korištenjem obnovljive energije
- promet bez goriva 🚴 – bicikli, električna vozila i održivi javni prijevoz
- zaštita voda 💧 – očuvanje rijeka i mora, smanjenje zagađenja
- zeleni gradovi 🏙️ – parkovi, drveće i održive urbane površine
- održiva energija 🔋 – smanjenje potrošnje energije i bolja izolacija zgrada.
Svaka mjera ima vizualni prikaz učinka i simbolički je postavljena na kartu svijeta, čineći globalne procese opipljivima i razumljivima.
Interaktivni QR kodovi – istražuj i uči
Da bi radionica bila još dinamičnija i približila stvarne podatke učenicima, na svaki kontinent ili regiju na Karti Nade treba se postaviti QR kod. Svaki kod vodi do informacija o:
- pozitivnim učincima – npr. zemlje koje aktivno smanjuju emisije CO₂, povećavaju šumski pokrov ili koriste obnovljive izvore energije
- negativnim učincima – npr. regije gdje su emisije porasle, šumski pokrov se smanjio ili je vodoopskrba ugrožena.
QR kodovi omogućuju učenicima da istražuju dodatne podatke na vlastitim uređajima, uspoređuju trendove između regija i shvate globalnu raznolikost klimatskih izazova i rješenja.
Primjeri po kontinentima:
1. Sjeverna i Srednja Amerika
o Pozitivno: Kanada – obnova šuma i smanjenje emisija
o Negativno: SAD – visoka emisija CO₂ u industriji i transportu
2. Europa
o Pozitivno: Švedska i Njemačka – obnovljivi izvori i zelene politike
o Negativno: neke industrijske regije u Istočnoj Europi – visoka emisija
3. Afrika
o Pozitivno: Ruanda – zeleni gradovi i očuvanje šuma
o Negativno: Središnja Afrika – krčenje šuma u Kongu
4. Azija
o Pozitivno: Kina – ulaganja u solarne i vjetroelektrane
o Negativno: Indija – visoke emisije i urbanizacija bez održivih strategija
5. Oceania
o Pozitivno: Australija – korištenje obnovljive energije i energetska učinkovitost
o Negativno: Papua Nova Gvineja – deforestacija i ekološki pritisci
Karta Nade i rad na slijepoj karti svijeta
Nakon što učenici istraže podatke i izračunaju učinke svojih mjera, prelaze na slijepu kartu svijeta (bez oznaka država). Na njoj:
• svaka regija ili kontinent označava se simbolima mjera:
o 🌳 za šume
o ☀️ za solarne elektrane
o 🚴 za e-promet
o 💧 za zaštitu voda
o 🏙️ za zelene gradove
o 🔋 za održivu energiju
• učenici koriste QR kodove za provjeru podataka i odlučuju gdje i koje akcije postaviti.
• boje simbola (zelena, plava, žuta, tirkiz, narančasta, ljubičasta) pokazuju intenzitet ili veličinu učinka u regiji.
• na kraju, zajednička karta omogućuje vizualno prikazivanje globalnog učinka kolektivnih akcija, a učenici mogu uspoređivati regije s pozitivnim i negativnim trendovima.
Ovaj pristup omogućuje interaktivno učenje, povezivanje geografije, matematike i stvarnog svijeta, te stvara osjećaj aktivnog djelovanja i nade.
Zaključak
Radionica “Karta Nade – naš svijet 2050.” pokazuje da edukacija o klimatskim promjenama može biti:
- interaktivna
- pozitivna i motivirajuća
- znanstveno utemeljena.
QR kodovi po kontinentima dodaju dodatnu dimenziju istraživanja, dok kombinacija matematike i geografije pomaže učenicima da razumiju kako mala akcija može imati globalni učinak. Rad na slijepoj karti svijeta omogućuje im da vizualno povežu akcije i regije, a simboli mjera jasno pokazuju što se može učiniti da planet postane zdravije mjesto.
Radionica se temelji na konstruktivističkom pristupu učenju, gdje učenici aktivno konstruiraju znanje kroz istraživanje, suradnju i refleksiju. Potiče se razvoj kompetencija za održivi razvoj, digitalna pismenost i interdisciplinarno povezivanje sadržaja. Poseban naglasak stavlja se na emocionalnu komponentu – nadu kao pokretač promjene – čime se učenicima daje osjećaj moći i utjecaja.
Nada nije čekanje da se nešto dogodi – nada je aktivno djelovanje koje možemo kvantificirati, vizualizirati i dijeliti.
Izvori:
Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC)
NASA Climate Change
Our World in Data – Environment
UNESCO Education for Sustainable Development
DHMZ – Hrvatska meteorološka služba
International Day of Mathematics
