Mjesec hrvatskoga jezika

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, počinje Mjesec hrvatskoga jezika, manifestacija koju je 2014. godine pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a završava na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 17. ožujka.

Prilika je to da sve kulturne, obrazovne i znanstvene ustanove raznim događanjima proslave mjesec u kojem se odaje počast hrvatskomu jeziku, jednom od najsnažnijih obilježja nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Hrvatski je jezik tijekom povijesti bio i sinonim narodnosti i svojevrstan supstitut državnosti, dom u kojem se i u najtežim vremenima čuvala i očuvala nacionalna luč.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Mjesec hrvatskoga jezika obilježit će brojnim događanjima i pojačanom djelatnošću. Tako će se institutski znanstvenici pridružiti tribinama o hrvatskome jeziku: ponajprije onoj koju organizira hrvatski P.E.N. na temu “Odumire li hrvatski jezik?”, zatim sudjelovanjem na znanstvenome skupu o glagoljici na dan 22. veljače, dan koji je Hrvatski sabor nedavno proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Organizirat ćemo i predavanja o hrvatskome jeziku putem internetskih platformi, kao što smo to učinili i prošle godine te pozivamo sve škole u Hrvatskoj i inozemstvu da nam se pridruže.

Institut će pojačati i svoju međunarodnu djelatnost putem izvođenja više međunarodnih projekata te u sklopu aktivnosti Europske federacije nacionalnih jezičnih institucija, u čijem upravljačkome tijelu odnedavno i Hrvatska ima svojeg predstavnika.

Na samom kraju Mjeseca hrvatskoga jezika organizirat ćemo i predstavljanje najnovijih izdanja, od kojih se posebno ističu dva dijalektološka rječnika: Žminja u Istri i Blata na Korčuli, zatim “Rječnik velikoga i maloga početnog slova” te “Etimološki rječnik hrvatskoga jezika”. Predstavit ćemo i “Juditu Marka Marulića: transkripciju i prilagodbu na suvremeni hrvatski jezik”, kojom smo obilježili Godinu Marka Marulića, koja traje do travnja ove godine.

Pozivaju sve da zajednički slave ljepote i vrednote hrvatskoga jezika, koji se, kako je to i davna i nedavna povijest pokazala, najbolje čuva proučavanjem, učenjem i poučavanjem. Upravo je ljubav spram hrvatskoga jezika njegovih govornika najveći jamac njegove opstojnosti i trajnosti, što nikakva posebna zakonska regulativa ne može nadomjestiti.