Upravo zato u nastavi predmeta Radno pravo nastojim učenicima približiti sadržaje koji nisu samo teorijski, već i životno relevantni. Tijekom nastave s učenicima završnog razreda proveo sam razredni projekt posvećen nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj i Europskoj uniji, koji je osmišljen kao istraživački i problemski zadatak.
Projekt je dodatno obogaćen metodama i pristupima koje sam upoznao tijekom job shadowinga u okviru Erasmus+ projekta 2025-1-HR01-KA121-VET-000309294, provedenog od 17. do 21. studenog 2025. godine u srednjoj školi u Fohnsdorfu u Austriji. 
Iskustvo promatranja nastave u europskom strukovnom obrazovanju potaknulo me na promišljanje vlastite prakse i uvođenje aktivnijih, učeniku usmjerenih metoda rada, s naglaskom na istraživanje, suradnju i primjenu znanja u realnim kontekstima.
Ovakav projektni zadatak predstavlja primjer dobre prakse suvremene nastave jer povezuje kurikulum predmeta Radno pravo s realnim društvenim izazovima, koristi digitalne alate u svrhu učenja te aktivno uključuje učenike u istraživački i problemski rad. Posebna vrijednost projekta ogleda se u prijenosu iskustava stečenih tijekom Erasmus+ job shadowinga u svakodnevnu nastavnu praksu, čime se međunarodna mobilnost pretvara u konkretno unaprjeđenje kvalitete nastave
Projektni pristup kao temelj učenja
Projekt je osmišljen kao višesatni razredni zadatak u kojem su učenici podijeljeni u četiri radne skupine, a svaka je imala jasno definiran zadatak, ciljeve i očekivane ishode. Naglasak nije bio na reprodukciji činjenica, već na razumijevanju tržišta rada, razvoju kritičkog mišljenja i povezivanju pravnih znanja s društvenom stvarnošću. Učenici su kroz projekt razvijali:
- istraživačke i analitičke kompetencije
- komunikacijske i prezentacijske vještine
- razumijevanje prava i obveza nezaposlenih osoba
- svijest o aktivnim mjerama zapošljavanja i ulozi institucija
Analiza statistike nezaposlenosti mladih (18–25 godina)
Prva skupina bavila se analizom službenih statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku i Eurostata. Učenici su istraživali stope nezaposlenosti mladih u dobnoj skupini od 18 do 25 godina, pratili promjene kroz više godina te uspoređivali Hrvatsku s prosjekom Europske unije. 
Rezultate su prikazali kroz grafikone i tablice, što je potaknulo raspravu o uzrocima nezaposlenosti mladih: nedostatku radnog iskustva, neskladu obrazovanja i potreba tržišta rada, regionalnim razlikama te migracijama mladih. Ova je aktivnost učenicima omogućila razvoj statističke pismenosti i razumijevanje šireg društvenog konteksta.
Simulacija savjetovanja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje
Druga skupina radila je simulaciju savjetovanja na HZZ-u, temeljenu na realnom primjeru 25-godišnjeg diplomiranog ekonomista koji već tri godine ne uspijeva pronaći posao u struci. Učenici su preuzeli ulogu savjetnika za zapošljavanje te analizirali životopis, motivacijsko pismo i dosadašnje radno iskustvo zamišljenog korisnika.
Na temelju toga predlagali su konkretne mjere: dodatno obrazovanje, prekvalifikacije, uključivanje u mjere aktivne politike zapošljavanja, volontiranje i stjecanje radnog iskustva. Ova aktivnost omogućila im je uvid u stvarne probleme mladih nezaposlenih osoba i razvoj empatije, ali i praktično razumijevanje funkcioniranja sustava zapošljavanja.
Prijedlog lokalnog projekta za smanjenje nezaposlenosti mladih
Treća skupina izradila je prijedlog lokalnog projekta usmjerenog na smanjenje nezaposlenosti mladih u zajednici. Projekt je uključivao suradnju škole s lokalnim poduzetnicima, udrugama i jedinicama lokalne samouprave. Učenici su definirali ciljeve, aktivnosti, vremenski plan i okvirni budžet. Predložene aktivnosti obuhvaćale su radionice digitalnih vještina, mentorstvo, karijerno savjetovanje i umrežavanje mladih s poslodavcima. Ovakav način rada izravno je inspiriran primjerima dobre prakse koje sam imao priliku vidjeti tijekom job shadowinga, gdje škole aktivno djeluju kao partneri lokalnoj zajednici. 
Informativni letak za mlade – prava i mogućnosti na HZZ-u
Četvrta skupina izradila je informativni letak namijenjen mladima koji se prvi put prijavljuju na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Učenici su jednostavnim jezikom i vizualno pregledno prikazali postupak prijave, potrebnu dokumentaciju, prava nezaposlenih osoba te mogućnosti savjetovanja i potpore. Letak je zamišljen kao praktičan alat za vršnjake, ali i kao primjer kako učenici mogu postati aktivni prenosioci znanja unutar svoje zajednice.
Zaključak
Projektna nastava na temu nezaposlenosti mladih pokazala se kao iznimno učinkovit i smislen način povezivanja teorijskih sadržaja radnog prava s realnim životnim situacijama. Učenici nisu bili pasivni promatrači nastavnog procesa, već aktivni sudionici koji su istraživali, analizirali, raspravljali i predlagali rješenja za jedan od ključnih društvenih problema s kojim će se uskoro i sami susresti. Primjena iskustava stečenih tijekom Erasmus+ job shadowinga omogućila je uvođenje suvremenih pedagoških pristupa, s naglaskom na projektno učenje, timski rad i korištenje digitalnih alata. Time je nastava postala sadržajnija, motivirajuća i usmjerena na razvoj kompetencija važnih za cjeloživotno učenje i zapošljivost učenika.
Ovaj projekt predstavlja primjer dobre prakse jer pokazuje kako se međunarodna iskustva mogu uspješno prenijeti u učionicu te kako škola može odgovoriti na izazove suvremenog tržišta rada kroz kvalitetno osmišljene nastavne aktivnosti. Učenici su pokazali visoku razinu zrelosti, odgovornosti i angažmana, a rezultati njihova rada potvrđuju da projektna nastava ima snažan potencijal u razvoju funkcionalnih znanja i vještina. Vjerujem da ovakav oblik rada može poslužiti kao poticaj i drugim nastavnicima za osmišljavanje inovativnih nastavnih aktivnosti te da će projektna nastava, temeljena na iskustvima mobilnosti i usmjerena na stvarne potrebe učenika, postati sve važniji dio suvremenog obrazovnog sustava.
