Članak govori o razini financijske pismenosti mladih i načinu trošenja vlastitog džeparca. Aktivnost se odnosi na istraživanje o iznosu novca s kojim srednjoškolski učenici raspolažu i načinu potrošnje džeparca unutar tjedan dana. Istraživanje nosi naslov: “Financijska pismenost – srednjoškolski džeparac”. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza koristila se kao alat za učenje i podučavanje. Sve aktivnosti u sklopu istraživanja provedene su na satu razrednika i služile su kao primjer u osvještavanju i podučavanju financijske pismenosti i raspolaganja novcem. Na stvarnom primjeru učenici su se osvijestili koliko su upoznati s financijskom pismenošću i ispravnim načinima raspolaganja novcem. Osim istraživanja za potvrđivanja hipoteza, ovo istraživanje služilo je i za obradu i primjenu nastavnog sadržaja na primjeru te povezivanju teorijskog i praktičnog znanja.
Financijska pismenost mladih često se spominje zadnjih godina u različitim tiskovinama, medijima i stručnim izlaganjima. Teme financijske pismenosti najčešće se obrađuju prilikom obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca. Globalna manifestacija usmjerena financijskoj pismenosti pokrenuta je još 2012. godine. Manifestacija je do danas privukla čak više od 31 milijun mladih iz 169 svjetskih država. Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana uključila se 2016. godine u obilježavanje Svjetskog i Europskog tjedna novca organizirajući različite aktivnosti poput posjeta Hrvatskoj narodnoj banci, Erste & Steiermärkische Bank. Za trajanje navedenog tjedna, održana su različita predavanja i radionice na temu novca i financijske pismenosti. Svjetski i Europski tjedan novca obilježava se svake godine u ožujku.
Važnost financijske pismenosti najbolje se vidi u izjavi Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA): “Neprimjerena razina financijske pismenosti može dovesti do nepovoljnih socijalnih prilika pojedinaca te stoga vjerujemo da je s financijskim opismenjavanjem idealno započeti u ranoj životnoj dobi kroz obvezatno obrazovanje te nastaviti kasnije kroz formalno i neformalno učenje”.
Na temu financijske pismenosti mladih često se provode različita istraživanja. Jedno takvo istraživanje proveli su znanstveni sveučilišta Sheffield na uzorku od 3 200 djece i mladih i došli su do zanimljivih zaključaka. Zaključili su na temelju dobivenih rezultata da djeca koja imaju honorarni posao u ranoj tinejdžerskoj dobi će više štedjeti kad odrastu nego oni koji novac za džeparac dobivaju od roditelja. Povremeni poslovi utječu kako će dijete jednog dana znati upravljati s novcem.
Istraživanje je također pokazalo da djeca koja su štedjela tijekom djetinjstva će nastaviti štedjeti i kad budu odrasle osobe i da na potrošačko ponašanje djece uveliko utječu i potrošačke navike roditelja. Nastavnice Martina Zubčić i Manuela Mihaljević Sabljak provele su istraživanje zajedno s učenicima škole o načinu na koji upravljaju sa svojim džeparcem i koja je razina njihove financijske pismenosti. Provele su istraživanje na temu Financijska pismenost mladih – srednjoškolski džeparac u sva četiri razreda srednje škole i u svih pet usmjerenja (opća gimnazija, jezična gimnazija, hotelijersko turistički tehničar, ekonomist i prodavač).
U istraživanju je sudjelovalo 160 učenika, 22 % učenika prvih razreda, 25 % učenika drugih razreda, 29 % učenika trećih razreda i 24 % učenika četvrtih razreda. Prema usmjerenjima u istraživanju je sudjelovalo 27% učenika opće gimnazije, 1 % učenika jezične gimnazije, 21 % učenika ekonomije, 38 % hotelijersko turističkog smjera i 13 % učenika trgovine. Učenici su odgovarali na 15 pitanja na temu džeparca i financijske pismenosti.
Nakon analize dobivenih rezultata možemo zaključiti da većina naših učenika ima na raspolaganju tjedni džeparac u iznosu 100 kn, koji je u većem dijelu financiran od strane roditelja. Većina učenika smatra da roditelji trebaju odrediti iznos tjednog džeparca koji uglavnom troše na kupovanje hrane i pića i imaju viziju uštede džeparca da daljnje školovanje. Na pitanje određuje li visina džeparca tvoj položaj u društvu 49% učenika se izjasnilo da ne određuje, dok 49 % smatra da djelomično određuje. Većina učenika spremna je odrađivati sezonske poslovi kako bi imali vlastiti prihod, a čak njih 69% odvaja dio džeparca za neki oblik štednje. Većina ispitanika smatra da iznos tjednog džeparca podmiruje potrebe i da racionalno i učinkovito njime raspolažu. 70 % ispitanika smatra da se njihovi vršnjaci trebaju educirati o financijskoj pismenosti. Također treba naglasiti da se ne vidi razlika u trošenju džeparca gimnazijalaca u odnosu na strukovnjake.
Ukupni godišnji džeparac učenika predstavlja veliku količinu novca koji ima svoje mjesto na tržištu i u interesu je marketinških stručnjaka. Djeca su svakodnevno izložena raznim oblicima oglašavanja od vrlo rane dobi. Marketinška industrija uvelike utječe na odluke mladih o potrošnji, ali i na razvijanje njihovih osobnih stavova i sustava vrijednosti.
Iznimno je važno da djeca budu svjesna financijske situacije u obitelji kako bi prilagodili svoje želje, i ako je moguće, također pripomogla obiteljskom proračunu svojim radom putem učeničkih servisa.
Literatura:
Istraživanje „Financijska pismenost – srednjoškolski džeparac“
https://www.hpb.hr/novosti/istrazivanje-hpb-a-tinejdzeri-i-financije
https://www.srednja.hr/novosti/hrvatski-srednjoskolci-otkrili-koliki-im-je-mjesecni-dzeparac-4/
https://www.moj-posao.net/Vijest/72665/Djeca-koja-dobivaju-dzeparac-imaju-slabije-navike-stednje/2
