U pratnji vodiča, učenici su se autobusom spustili do samo Nacionalnog parka Krka. Na početku su se upoznali s pravilima ponašanja u nacionalnom parku te što sve ne smiju raditi u svrhu zaštite živog svijeta u njemu i njegove posebnosti. Najprije su razgledali staru mlinicu i stap gdje se stupala vuna i prala vunena tkanina. Zatim su posjetili dio muzeja Nacionalnog parka Krka u kojem je izloženo oruđe za rad u polju te oruđe i alat kojim su se nekada ljudi tog kraja koristili. Posjetili su muzejski prostor u kojem je izloženo starinsko posuđe u kojem se pripremala hrana.
Na kraju su posjetili izdvojeni dio muzeja u kojem je tkalački stroj na kojem se tkalo platno za odjeću, starinske vunene torbe, tapeti i pokrivači. Imali su priliku vidjeti i starinsku nošnju toga kraja, uživo rad na tkalačkom stroju te nastajanje tkanine na njemu od vune različitih boja.
Prošetali su do vidikovca s kojeg se vidi Roški slap i veći dio parka. Upoznali su povijest najstarije hidroelektrane koja je nekada davala električnu energiju Šibeniku. Nakon toga učenici su šetali drvenim stazama kroz nacionalni park te tako upoznali njegov biljni i životinjski svijet.
Nakon duže pješačke ture po stazama, kratko su se odmorili i nastavili putovanje do Šibenika. Šetnjom su se uputili od autobusnog kolodvora do središta Šibenika. Zaustavili su se u parku posvećenom kralju Petru Krešimiru IV. koji je izgradio grad Šibenik. Nastavili su do katedrale sv. Jakova gdje se ujedno nalazi i gradska vijećnica. Razgledali su dio trga na kojem se svake godine održava Dječji festival i gradsku vijećnicu. Slušali su povijest izgradnje katedrale, razgledali njezin vanjski dio, a zatim unutrašnji. Osim povijesti gradnje katedrale, slušali su i o važnosti graditelja Juraja Dalmatinca u njezinom nastanku.
Ovim su posjetom upoznali primjere i načine očuvanja i zaštite prirodne, kulturne i povijesne baštine zavičaja. Istodobno su osvijestili povezanost baštine s identitetom zavičaja te ulogu baštine u očuvanje zavičaja i kulturnog identiteta.
