Dosezi u tehnologiji, znanosti i arhitektonskome dizajnu preobrazili su knjižnice širom svijeta u futuristička remek-djela. Dinamična pročelja te sredstva i prostori, kao što su oni namijenjeni za stvaranje podcastâ i razvijanje računalnih igara, stvorili su od knjižnica suvremena okruženja koja privlače nove korisnike, osobito one rođene u 21. stoljeću.
Tehnološki napredak u građevinarstvu i arhitekturi od naličja su knjižnica stvorili prostor za istraživanje i promišljanje koji čini siluetu i identitet pojedinih gradova. Kao izvor nadahnuća za praktično promišljanje o stiliziranju knjižnica poslužila je upravo knjiga te su fasade pojedinih knjižnica i stambenih zgrada pretvorene u divovske police za knjige.
Jedna je od najimpresivnijih građevina suvremene arhitekture na svijetu svakako most Vijadukt de Milo (Viaduc de Millau), koji se uzdiže iznad doline rijeke Tarn na jugozapadu Francuske. Njegovom izgradnjom, koja je počela u listopadu 2001. godine, a završila u studenome 2004. godine, značajno je skraćena važna prometnica koja povezuje Pariz u Francuskoj i Barcelonu u Španjolskoj.
Odbor Nagrade “Vladimir Nazor”, donio je odluke o dobitnicima za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu u području književnosti, glazbe, arhitekture i urbanizma, filmske i kazališne umjetnosti te likovnih i primijenjenih umjetnosti.
Secesija je stil koji je nastao u doba naglog razvoja industrijalizacije kao njezin najljući protivnik. Zalaže se za obrtničku proizvodnju koju smatra najboljim lijekom protiv industrijskog kiča.
Kada su 1534. godine Portugalci stigli na zapadnu obalu Indije, otkrili su spektakularan otok prepun antičkih galerija isklesanih u stijenama. Otok su nazvali Elephanta po rezbariji slona koji su pronašli, a zatim su ove drevne skulpture počeli koristiti kao mete za gađanje.
Mrežna stranica Arhitektura za djecu, projekt autora Danijela Srdareva, predstavlja dvije edukativne e-slikovnice – Arhitekt Ivo, posvećenu didaktičkom istraživanju Vitićevog nebodera, i slikovnicu Bernardi za djecu posvećenu arhitektu Bernardu Bernardiju.
Prvi neboder svih vremena imao je samo devet katova i jedva bi se i opazio među današnjim modernim gradskim zgradama. Današnji najviši neboderi imaju više od 150 katova dižući se i preko 800 metara u visinu. I prije mnogo stoljeća graditelji su gradili podnebesne katedrale, ali su se neboderi namijenjeni uredima i stanovanju pojavili tek koncem 19. stoljeća.