Samo tijekom prošle godine u oporavilište zagrebačkog Zoološkog vrta pristiglo je 68 šišmiša kojima je bila potrebna pomoć. Iako su češći tijekom toplijih mjeseci, nekolicina njih donesena je na liječenje u prvim mjesecima godine. To je vrijeme kada šišmiši iz ovog podneblja ne bi trebali biti aktivni.
Ako pažljivo promatramo životinje, primijetit ćemo da neke od njih tijekom zime nekamo iščeznu. Neke ptice sele u južne krajeve, ali nestaju i mnogi sisavci kao npr. šišmiši. Oni ne sele nego spavaju zimski san odnosno hiberniraju. Zimski san je stanje smanjene metaboličke aktivnosti, slično vrlo dubokom snu.
U vrijeme kasnog ljeta medvjed unese u organizam 20.000 kalorija dnevno. To su služi kao priprema za hibernaciju. Početkom zimskog perioda medvjed je zaštićen slojem sala debelim 15 do 25 cm. Vrstama medvjeda koji borave u umjerenim i arktičkim područjima sezona parenja počinje u proljeće. Mladunče medvjeda izuzetno je sićušno. Ženka obično donosi na svijet dvojke teške tek 200 do 700 grama.
Unutar porodice medvjeda razlikujemo sedam vrsta koje se odlikuju izraženim osobitostima, a nastanjuju raznolika područja. Iako se razlikuju u veličini, svi imaju zdepasto, teško tijelo s kratkim, snažnim nogama i malim repom. Stopala su im široka i velika, s pet dugih – poput britve oštrih pandži koje, za razliku od mačaka, ne mogu uvući.