Podrijetlo karnevala treba tražiti u kulturama Sredozemlja i srednje Europe, gdje su se unutar karnevala brojni prastari običaji, usprkos gubljenju prvobitnog smisla i čestim zabranama, očuvali do danas, pa čak se i proširili svijetom. Podrijetlo naziva karneval, kao uostalom i podrijetlo samog običaja, nije sasvim jasno. Najstariji korijeni riječi karneval tumače se nazivom za posljednju nedjelju prije korizme, domenica carnis privii (nedjelja bez mesa).
Pusni običaji naših krajeva novi je projekt na eTwinning platformi. Projekt su osmislile učiteljice drugih razreda osnovne škole Daliborka Rotar i Milana Vukelić. Projekt je suradnja dviju susjednih škola OŠ “Milan Brozović” iz Kastva i OŠ”Sveti Matej” Viškovo.
Poklade su razdoblje između Nove godine i uskrsnoga posta u kojem se ljudi prerušavaju i maskiraju. Tada su dopuštene svakovrsne ludorije i neobična ponašanja. U većini hrvatskih krajeva pokladno ludovanje traje više dana, ponekad i tjedana, a završava obrednim spaljivanjem, vješanjem ili utapanjem pokladne lutke. Lutka simbolizira sve nedaće i zlo iz prethodne godine. S njezinim nestankom može se ući u novo razdoblje.
Karneval opisuju kao tradicionalan oblik zabave, opuštanja i reagiranja na život. Omogućuje nam ne samo da čuvamo tradiciju, već da je i sami stvaramo – kroz nove doživljaje, nove maske i nova vremena.