Nasilje nad ženama prisutno je kroz povijest uslijed nejednake raspodijele moći između muškaraca i žena. Žene i djevojčice diljem svijeta, bez obzira na nacionalnu, rasnu i vjersku pripadnost, kulturu, dob i status, izložene su raznim oblicima fizičkog, seksualnog, psihološkog i ekonomskog zlostavljanja.
Pomislili biste da će vam nastavnik javiti kada ocjene vašeg školarca krenu silaznom putanjom, ali to je rijetko slučaj, obzirom da se nastavnici uz prenatrpane razrede, pripremanje nastavnog sadržaja i evaluaciju ne mogu individualno posvetiti svakom učeniku.
Odnos između roditelja i djeteta u doba adolescencije se obično može opisati kao rat generacija. Da to tako mora biti, misle mnogi roditelji, ali uz malo truda ratna zona može postati polje mira i prijateljstva. Naravno, ne postoji čarobni štapić kojim bismo zamahnuli i jednim pokretom riješili sve probleme u komunikaciji i odnosima s voljenim djetetom. Umjesto toga, čarobna formula je prilično duga i zahtjevna, ali kada se sprovede, daje izuzetne rezultate.
Iako su mediji tek na trećem mjestu kao izvori učenja nasilja, iza obitelji i društvenog okruženja, njihov utjecaj na formiranje stavova kod djece nije nimalo beznačajan. Od najranije dobi izloženi su djelovanju medijskog nasilja koji usmjeravaju njihovu moć zdravog prosuđivanja.
Stil roditeljstva predstavlja stav koji roditelji imaju o odgoju, koriste li kazne i kako, koja će ponašanja poticati, a koja braniti, hoće li dijete biti u centru njihove obitelji ili ne. Stil roditeljstva utječe na dijete, na razvoj njegovih sposobnosti i ličnosti.
Današnja se djeca socijaliziraju na drugačiji način od svojih roditelja. Okruženi telefonima, mobitelima, televizijom, video igrama, e-mail porukama, djeca se prilagođavaju novonastaloj situaciji i razvijaju za to potrebne vještine i znanja.
Dok se neki raduju početku nove školske godine, novim znanjima i uspjesima, drugima to predstavlja stres. Nakon dva i pol mjeseca odmora, kupanja, igranja, ljenčarenja, gledanja kasnovečernjih filmova i kasnijeg jutarnjeg buđenja, školarcima je prilično teško vratiti se u staru desetomjesečnu kolotečinu koja donosi puno briga, obaveza, odgovornosti, ranog lijeganja i ustajanja.
Pitanje koje si je svaki roditelj bar jednom postavio je ZAŠTO? Zašto su djeca nestašna? Zašto uvijek guraju nos tamo gdje ne treba? Zašto rade ono što ne smiju, tuku se, gnjave, ne slušaju, izazivaju, prepiru se, rade nered i svime time izluđuju mamu i tatu? Obično nam se čini kako djeca uživaju u svom nestašluku i učincima koje imaju na naše raspoloženje i ponašanje.
Roditeljstvo je vjerojatno najteže 'zanimanje' na svijetu. Ne može se naučiti u školi, ne postoji idealna dob za obavljanje tog zahtjevnog posla, a kada ga prihvatite ne možete dati otkaz i promijeniti zanimanje.
Osjećate li se koji puta u razgovoru s djetetom kao da govorite različitim jezicima? Jeste li razmišljali angažirati prevoditelja? Takva situacija može biti izuzetno frustrirajuća i obeshrabrujuća kako za roditelje tako i za djecu. Želite li uspješno komunicirati sa svojom djecom, trebate naučiti njihov emocionalni jezik.