Naš mozak uči svakodnevno, ali obično kada pomislite na učenje, prvo će vam pasti na pamet školsko gradivo.
Naš mozak uči svakodnevno, ali obično kada pomislite na učenje, prvo će vam pasti na pamet školsko gradivo.
Djeca suočena s životnim teškoćama poput bolesti ili razvoda roditelja više vjeruju kućnim ljubimcima nego braći i sestrama, pokazalo je istraživanje koje prenosi BBC.
Ako unaprijed odredite pravila o korištenju medija, lakše ćete se oduprijeti iskušenju da dopustite djeci gledanje televizije ili igranje na tabletu svaki put kad ne znaju što bi sa sobom.
Bez obzira na značajan trend povećanja obitelji sa samo jednim djetetom, još uvijek su češće obitelji s dvoje ili više djece. Velik broj djece s braćom/sestrama oformit će s njima odnos baziran na „bratskom“ prijateljstvu, ali, bez obzira na to, određena razina rivaliteta i sukoba među braćom/sestrama izrazito je česta (gotovo pa uobičajena i očekivana). Često taj rivalitet započinje čak i prije rođenja drugog djeteta te se nastavlja tijekom rasta i razvoja djece.
U jednom su istraživanju djeca u dobi od 4 do 6 godina pitana koja bi hipotetska situacija kod njih izazvala sramežljivost: susret sa strancem ili pjevanje pred grupom djece.
Znanost psihologije definira perfekcionizam kao „izraženu težnju osobe da od sebe ili od drugih zahtijeva izuzetno visoku ili čak besprijekornu razinu efikasnosti, veću od one koju zahtijeva konkretna situacija“ (APA Dictionary of Psychology). Pojednostavljeno, to je ljudska potreba da se osjećamo, izgledamo i budemo savršeni.
Razvoju pažnje i koncentracije kod djece mogu pomoći brojne aktivnosti od kojih vrijedi izdvojiti precrtavanje jednostavnijih i složenijih predložaka, bojanje vlastitih crteža ili predložaka u bojankama, slaganje različitih slagalica, pronalaženje skrivenih likova i traženje razlika na sličnim slikama te brojne druge aktivnosti.
Čovjek je po svojoj prirodi društveno biće, a usamljenost i izolacija najteže padaju baš djeci školske dobi.
U projektu koji je trajao od rujna 2024. do veljače 2025. sudjelovali su učenici četvrtog razreda gimnazije A. G. Matoša, Đakovo pod mentorstvom profesorice fizike i psihologinje te učenici četvrtog razreda Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Osijeku pod mentorstvom profesorice fizike.
Pozitivna povratna informacija intuitivno se čini kao neupitno pozitivan način komunikacije roditelja i odgajatelja s djecom, no način na koji je ona formulirana i prenesena djeci može imati različite implikacije za dječji psihički razvoj.