Hepatitis je upalna bolest jetre (grčki hepatos – jetra) izazvana virusom koji je sličan (srodan) jetrenim stanicama hepatocitima. Zbog te bliskosti virus je dobio naziv hepatotropni virus. Ta sitna, zloćesta čestica, koja se mjeri nanometrima i vreba čovjeka na svakome koraku, dijeli se po svojim svojstvima na nekoliko vrsta, a u organizmu izaziva pet vrsta hepatitisa koji su u medicini sistematizirani kao: hepatitis A, B, C, D i E.
Sportska ozljeda je svaka ozljeda koja nastaje prilikom bavljenja sportskom aktivnosti, a najčešće nastaje uslijed nesrazmjera između tjelesnog napora, te nepripremljenosti organizma na navedeni napor. Tkiva koja najčešće pri tome stradaju su ligamenti, tetive, mišići, zglobovi i kosti.
Svaki čovjek u svom probavnom sustavu, nakon uzimanja hrane i njene prerade, ima plinove koji se dijelom apsorbiraju u crijevima, a dijelom izlaze iz organizma podrigivanjem ili preko debelog crijeva. Prerada hrane ima svoj istančani redoslijed koji je, zbog današnjeg stila života i loših prehrambenih navika, vrlo često narušen. Upravo zbog toga, u probavnom sustavu, nastaju velike količine plinova koji se obilno ispuštaju. Taj se proces ispuštanja naziva flatulencija (od lat. flatus – vjetar), meteorizam (grčki meteorizein – naduti, dizati u vis), nadutost trbuha, a u narodu se uobičajeno rabe riječi ispuštanje vjetrova, ili naprosto vjetrovi (prema lat. flatus – vjetar).
Kad se govori o debljini, važno je prije svega razlikovati pojmove: debljina i prekomjerna težina. Pojam prekomjerna težina znači težinu iznad normalnih vrijednosti, dok je pojam debljina teži stupanj gojaznosti koju nazivamo pretilost. Za procjenu pretilosti služi indeks tjelesne mase – ITM, kojeg možemo dobiti ako tjelesnu težinu u kilogramima podijelimo s kvadratom tjelesne visine u metrima.
Cerebralna paraliza je stanje koje nastaje nakon oštećenja mozga kod novorođenčeta. Oštećenje nastaje prije, za vrijeme ili nakon porođaja. Oštećenje može biti različitog intenziteta i na različitim lokacijama u mozgu, a ovisno o lokaciji javljaju se i simptomi. Naime, ako je zahvaćen dio frontalnog korteksa koji je zadužen za funkciju ruke, doći će do pareze ruke.
Dok sam još kao student viših godina medicine obilazio klinike, svakako jedan od najupečatljivijih prizora koji sam vidio bio je pacijent sa Zavoda za uho, nos i grlo, tzv. otorinolaringologije, koji je nakon operacije odstranjivanja grkljana u dušniku imao ugrađenu kanilu da bi mogao disati dok rana od operacije ne zacijeli. Operacija odstranjivanja grkljana bila je neophodna uslijed karcinoma uzrokovanog pušenjem.
Gripa, odnosno influenca, odavno je poznata bolest, a prvi službeni zapisi o njoj potiču još od Hipokrata, 5.st. prije Krista. Gripa se nikada ne pojavljuje sporadično, već uvijek kao epidemija ili pandemija.
Obična prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa i prednjeg dijela ždrijela, dakle gornjeg dišnog sustava.
Uzročnici obične prehlade mogu biti svi respiratorni virusi, no to su najčešće virusi prirodno slabijih zaraznih svojstava. Tu se prije svega misli na rinoviruse, a od ostalih mogu biti corona virusi, reo virusi, virusi influence C i virusi parainfluence tip II I IV.
Epilepsija je kronična neurološka bolest ili poremećaj od koje u svijetu boluje oko 2 milijuna djece. Riječ je grčkoga podrijetla i znači biti napadnut. Osnovnu kliničku manifestaciju čini epileptički napadaj koji poput električne oluje u mozgu osim bljeska i munje izaziva i pomračenje, odnosno različite poremećaje stanja svijesti te motoričke i senzoričke fenomene koji su rezultat izbijanja i električnih pražnjenja neurona.
Kada pričamo o aknama u pubertetu mislimo na obične ili vulgarne akne,tj. „acne vulgaris“. Vulgarne akne su višeuzročne promjene na koži tzv. dermatoza, koja se najčešće javlja u doba puberteta i to na područjima pojačanog lučenja loja tzv. seborejičnim područima: vlasištu, obrvama, brazdama između usana i nosa te usana i brade, na području prsne kosti, međulopatičnom dijelu leđa, oko pupka, u preponama, krstačnom dijelu, i oko anusa.