Humani papiloma virus (HPV) jedan je od najspominjanijih infekata zadnjeg desetljeća. Još od tzv. seksualne revolucije 60-ih godina ovog stoljeća u konstantnom je porastu broj spolnih bolesti. Najopasniji među njima su upravo virusna spolna oboljenja. Premda je AIDS tj. SIDA najpoznatija virusna spolna bolest, ona nije niti približno učestalo oboljenje kao što su hepatitis ili rak grlića maternice.
Privrženost nekog drugog bića poseban je osjećaj koji svi volimo, a naročito djeca, koja se kroz igru pokušavaju sporazumjeti i brinuti o svome kućnom ljubimcu. To je osjećaj brige kroz koji dijete uči poštovati svijet oko sebe, jer ne kaže se bez veze, ako ne voliš životinje ne voliš niti ljude.
Svjedoci smo kako posljednjih godina, raste broj djece sportaša. U najvećem broju slučajeva i njihovi su roditelji također vrhunski sportaši. Kroz medije pratimo njihove pobjede i poraze, ali i međusobne odnose i svađe. Svako dijete koje ima talenta i želje za sport trebalo bi dobiti šansu za afirmaciju i mogućnost postizanja vrhunskih rezultata.
Šećernu bolest ili diabetes mellitus možemo definirati kao apsolutni ili relativni manjak inzulina tj. inzulinopeniju s posljedično povećanim šećerom u krvi. To je najčešći metabolički poremećaj u organizmu od kojeg u Hrvatskoj pati oko 3% stanovnika. Šećerna bolest spada u kronične i neizlječive bolesti.
Empatija je sposobnost razumijevanja emocija drugih ljudi i odgovarajućih načina reagiranja na opažene emocije. Osjećati empatiju prema nekome znači razumjeti što ta osoba osjeća u situaciji u kojoj se nalazi, te razumjeti „što bih ja osjećala i učinila kad bih se nalazila u takvoj situaciji“.
Spolni je odgoj zasigurno preduvijet za siguran spolni odnos. Njime preveniramo posljedice nepromišljenog odnosa, kako spolnih bolesti, tako i neželjene trudnoće, ali i psihičke konsekvence koje adolescent može imati ako odnos nije bio u potpunosti dobrovoljan.
Hladni dani su odavno prošli. Vrijeme je povratku prirodi i provođenju dana pod otvorenim nebom. Avanturisti u ovo doba godine pokušavaju postići još neispunjene izazove i odlaze u neposjećena mjesta i nedirnutu prirodu.
Bez sunca nema života. To je svima jasno. Bez sunca, ako izuzmemo fotosintezu kod biljaka pomoću koje se stvara kisik, te fizičke i psihičke promjene koje izaziva kod ljudi i životinja, nastupilo bi ledeno doba, i svi bi se za nekoliko minuta doslovno smrzli.
Psihološko značenje hrane i hranjenja mnogo je dalekosežnije i važnije od puke nutritivne vrijednosti konzumirane hrane. Česta je pojava da ljudi mnogo svog vremena i truda ulažu u odabir, pripremu i posluživanje hrane. Osim činjenične fizičke (egzistencijalne) „ovisnosti“ o hrani (jer bez hrane doslovno nema života), ljudi uz hranu vežu i snažne emocionalne asocijacije.
«Zovem se Sanja. Imam 19 godina. Dolazim iz obitelji s visokim socijalnim statusom. Moj otac je inženjer u jednoj građevinskoj tvrtki, a majka odvjetnica s vlastitim uredom. Imam dva starija brata. Jedan je apsolvent na ekonomskom fakultetu dok drugi radi kao informatičar, te je također završio fakultet. Ja nisam te sreće. Meni škola nikada nije išla. Jedva sam završila gimnaziju u koju ionako nisam željela ići, a fakultet nisam uspjela upisati, na veliko razočaranje cijele obitelji.