Filmska glazba često ostavlja izrazito jak dojam na svoju publiku. Filmski redatelji odvuijek su toga bili svjesni. Ona nije rođena na filmu već u svijetu opere, glazbenog teatra i vodvilja. Korijene filmske glazbe možemo naći još u dramama iz stare Grčke kao prijelazne forme između drame i prvobitne opere gdje govorena riječ dolazi u pratnji glazbe.
Na Odjelu za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u četvrtak 22. veljače 2018. godine, s početkom u 9 sati, tridesetak srednjoškolaca iz Vukovara, Vinkovaca, Valpova, Đakova i Osijeka proveli su jedan radni dan poput znanstvenika na CERN-u.
Poklade su razdoblje između Nove godine i uskrsnoga posta u kojem se ljudi prerušavaju i maskiraju. Tada su dopuštene svakovrsne ludorije i neobična ponašanja. U većini hrvatskih krajeva pokladno ludovanje traje više dana, ponekad i tjedana, a završava obrednim spaljivanjem, vješanjem ili utapanjem pokladne lutke. Lutka simbolizira sve nedaće i zlo iz prethodne godine. S njezinim nestankom može se ući u novo razdoblje.
Žabe, daždevnjaci i vodenjaci svi su redom vodozemci (Amphibia), to jest maleni kralješnjaci uglavnom vlažne kože. Hrvatsko ime “vodozemac“ govori nam da žive u vodi i na suhom, a latinsko da „žive dvostrukim životom“, to jest da dio života provode u vodi, a dio na kopnu.
Klokani i njihovi bliski rođaci valabiji žive samo u Australiji, Tasmaniji i Novoj Gvineji. Veće vrste svrstavamo u istu ekološku skupinu s drugim životinjama koje brste i žive u drugim dijelovima svijeta: antilopama, govedima, bizonima i jelenima. Zbog njihova izgleda, klokane je nemoguće zamijeniti s nekom drugom životinjom.
Književni susret pod nazivom Čitaj! (Čitam da bih pisao, pišem da bih čitao) održat će se u utorak, 21. studenoga 2017. od 18 do 20 sati, u u Hrvatskom društvu pisaca u Zagrebu.
Ina d.d. je i ove godine pokrenula online natjecanje za srednjoškolce pod nazivom „Junior Freshhh natjecanje za srednjoškolce“.
Učenici i učitelji Osnovne škole ˝Ivan Mažuranić˝ u Sibinju ove su godine obilježili Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje posjećujući i darivajući starije osobe u svom mjestu.
I dok se plima i oseka kreću gore-dolje, morski se valovi razbijaju o obalu i povlače. Veće valove uzrokuju vjetrovi, koji pušu diljem svijeta. Razarački su pak valovi posljedica uragana i drugih olujnih vjetrova, koji nemilice šibaju morsku površinu. Najsnažniji razarački valovi uzrokovani su podmorskim potresima. Japanski naziv za val koji nastaje uslijed potresa je tsunami. Ako tsunami pogodi plitku vodu blizu obale, nastaje val visok i do 25 metara, koji kad udari o kopno uzrokuje štetu katastrofalnih razmjera.
Obale svjetskih mora neprestano se mijenjaju jer more radom valova s nekih dijelova kopna ispire materijal, a na druge ponovno nanosi. Razina mora također se tijekom geološke povijesti Zemlje mnogo puta mijenjala, uzrokujući još izraženije preinake oceanskih obala.