Rijeke su tekućice kojima teče slatka voda. Svaka rijeka ima svoj početak, odnosno izvor koji se nalazi u planinama ili brdima, i kraj koji završava u drugoj rijeci ili moru.
Rijeke su tekućice kojima teče slatka voda. Svaka rijeka ima svoj početak, odnosno izvor koji se nalazi u planinama ili brdima, i kraj koji završava u drugoj rijeci ili moru.
S obzirom da već više od 20 godina u sklopu izvannastavnih aktivnosti učiteljica Terezija Zokić iz Osnovne škole Bijaći vodi Likovnu grupu, velikim dijelom aktivnost učenika je usmjerena na sudjelovanje na likovnim natječajima državne i međunarodne razine. Već godinama, tijekom svake školske godine šalje likovne uratke učenika na desetak likovnih natječaja na kojima postižu zapažene uspjehe.
U drugom dijelu teksta o životinjskim vrstama koje možemo susresti u svakodnevnom kretanju gradskim ulicama, parkovima i dvorištima (a koje nisu kućni ljubimci niti domaće životinje), predstavit ću vam tri zanimljive životinje a to su kuna zlatica, ćuk i krtica.
Jadransko more se odlikuje velikom biološkom raznolikošću i smatra se jednim od najčišćih i po količini mineralnih spojeva najbogatijih morskih ekosustava na svijetu. Današnji ekosustav Jadranskog mora posljedica je mnogobrojnih geografskih, geoloških, klimatskih i bioloških utjecaja koji su u dalekoj prošlosti sudjelovali u stvaranju ovoga mora.
Nastavljamo s pričom o roditeljskoj brizi kod životinja. Zamjena uloga kod morskog konjica ide dotle da se može reći kako mužjaci kote i othranjuju mlade. Iako partneri ostaju u dugotrajnoj vezi, uloga ženke je samo stvaranje jaja.
Dobro je poznata činjenica da na našem planetu kopno zauzima tek jednu trećinu površine, a ostatak pripada vodenoj površini koja iznosi 1.4 milijarde kvadratnih kilometara. Vodena površina se dijeli na oceane i mora te kopnene vode. Oceani i mora sadrže 97.5 posto od ukupne površine vode, a preostalih 2.5 posto čine kopnene vode u koje spadaju i rijeke.
U drugom dijelu teksta o životinjama koje možemo susresti u Dalmaciji, Istri i na priobalju opisat ću tri zanimljive životinjske vrste a to su češljugar, čančara i crna udovica.
U nastavku teksta o divljim životinjskim vrstama koje možemo susresti ako se kojim slučajem nađemo u blizini jezera (šetajući uz jezero, uživajući u sunčanju, kupanju, ribolovu ili ostalim društvenim i sportskim aktivnostima) pobliže ću opisati tri životinje a to su crna liska, zelena žaba i komarac.
Žabe, daždevnjaci i vodenjaci svi su redom vodozemci (Amphibia), to jest maleni kralješnjaci uglavnom vlažne kože. Hrvatsko ime “vodozemac“ govori nam da žive u vodi i na suhom, a latinsko da „žive dvostrukim životom“, to jest da dio života provode u vodi, a dio na kopnu.
Kopnene životinje ne uživaju mnoge od blagodati svojih vodenih srodnika jer je kretanje na tlu puno teže i mukotrpnije. Jedan od složenijih načina kretanja svojstven je kolutićavcima, koji koriste valovite kontrakcije duž beznogog tijela, uz pomoć kojih se kreću kroz tlo ili po njemu. Kretanje gliste i sličnih životinja zasniva se na jednolikom rastezanju i stezanju dijelova tijela tj. kolutića.