Prvo predavanje
Prvo je bilo zajedničko predavanje “Kritičko mišljenje i lažne informacije na društvenim mrežama”. U suvremenom digitalnom okruženju društvene mreže postale su dominantan izvor informiranja mladih.
One istodobno predstavljaju prostor intenzivnog širenja lažnih vijesti, manipulativnih sadržaja i dezinformacija. Takvi izazovi nameću potrebu za sustavnim razvojem kritičkog mišljenja i digitalne pismenosti unutar formalnog obrazovanja.
Cilj ovog rada jest ispitati razinu kritičkog mišljenja učenika te njihovu sposobnost razlikovanja vjerodostojnih od nepouzdanih informacija u kontekstu društvenih mreža. Istraživanje su provele učiteljice u osnovnoj školi, primjenom mrežnih anketa kao istraživačkog instrumenta.
Uzorak su činili učenici 7. i 8. razreda OŠ oca Petra Perice, Makarska i OŠ dr. Franje Tuđmana, Brela. Nakon inicijalne ankete provedene su aktivnosti poticanja razvijanja učeničkog kritičkog promišljanja te završna anketa.
Upitnik je obuhvaćao pitanja o učestalosti i svrsi korištenja društvenih mreža, načinima provjere izvora informacija, prepoznavanju sumnjivih sadržaja, reakcijama učenika na potencijalno lažne vijesti. Bilo je i pitanja s konkretnim primjerima pisanih izvora iz Hrvatskog jezika i Povijesti.
Dobiveni podaci analizirani su deskriptivnim metodama. Rezultati istraživanja ukazuju da se učenici često susreću s netočnim ili obmanjujućim informacijama. Međutim, rijetko primjenjuju sustavne strategije provjere izvora, poput usporedbe više izvora ili provjere autorstva i datuma objave.
Rasprava se usmjerila na pedagoške implikacije dobivenih nalaza. Naglasak je bio na ulozi učitelja u poticanju kritičkog mišljenja kroz konkretne primjere problemske nastave, analizu medijskih sadržaja i integraciju digitalne pismenosti u kurikulum.
Zaključno, rad je naglasio važnost škole kao ključnog čimbenika u osnaživanju učenika za odgovorno i kritičko sudjelovanje u digitalnom i društvenom okruženju.
Drugo predavanje
Učiteljica Babić održala je i predavanje “Riječi koje misle: jezične strategije za razvoj kritičkog mišljenja”. Predavanje je informiralo o povezanosti jezičnog izražavanja i razvoja kritičkog mišljenja kod učenika osnovne i srednje škole.
Predstavljene su konkretne strategije – od pojmovnih mreža i kreativnog pisanja do debatnih aktivnosti i analize lokalnih legendi. Prikazala je kako bogatstvo rječnika omogućuje dublje razumijevanje, argumentaciju i refleksiju.
Poseban naglasak stavljen je na korištenje lokalne baštine kao autentičnog jezičnog resursa. Lokalna baština potiče identitetsku svijest i povezuje učenike s njihovom zajednicom. Sudionici su dobili primjere radnih listova, evaluacijskih alata i nastavnih scenarija koji integriraju jezik, mišljenje i kulturu.
Treće predavanje
Drugo samostalno predavanje učiteljice Babić bilo je “Prostor kao učitelj: interdisciplinarni pristupi obrazovanju”. U tom izlaganju fokus je stavljen na važnost povezivanja različitih nastavnih područja kroz iskustvene i kontekstualne aktivnosti izvan učionice. Kroz primjere dobre prakse, sudionici su upoznali načine kako integrirati prirodoslovne, društvene, umjetničke i tehničke sadržaje u zajedničke projekte.
Ti projekti potiču suradnju, kritičko mišljenje i kreativnost. Poseban naglasak stavlja se na korištenje neposrednog okruženja kao resursa za nastavu. Time se potiče aktivno sudjelovanje učenika i razvoj kompetencija za stvarni svijet. Izlaganje nudi konkretne metode, alate i strategije za planiranje i provedbu interdisciplinarnih aktivnosti koje povezuju kurikulum s lokalnim kontekstom i svakodnevnim životom.
Četvrto predavanje
Učiteljica Valentina Lasić održala je zajedno s nastavnicom Anitom Zelić Tomaš iz Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića predavanje pod naslovom “Digitalne tehnologije i međugeneracijski dijalog u edukaciji o kulturnoj baštini”.
Tema predavanja bila je upotreba digitalnih tehnologija u nastavi Povijesti i Likovne umjetnosti kroz projekt izrade mobilne igrice o kulturnoj baštini te vertikalna suradnja učenika srednje škole fra Andrije Kačića Miošića, Makarska i Osnovne škole dr. Franje Tuđmana, Brela.
