prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Predstavljen prijedlog kurikula koji uključuje obrazovanje o filmu

Kurikul koji bi uveo filmsko obrazovanje u škole s ciljem poticanja filmske pismenosti među mladima predstavljen je u ponedjeljak prilikom otvorenja prve Konferencije o filmskoj pismenosti u organizaciji Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) u Zagrebu.

Čelnica radne skupine za sastavljanje kurikula Jelena Modrić kazala je da je cilj uvođenje novog nastavnog predmeta Film, kao obveznog za osnovnu, a fakultativnog za srednju školu.

Kurikul za predmet Hrvatski jezik podrazumijeva bavljenje filmom unutar predmetnog područja Kultura i mediji, putem gledanja cjelovitih filmskih djela, i sustavno, i za dječju dob primjereno, metodički osmišljeno bavljenje filmom.

– Težište predmeta je na teorijskoj nastavi. Za osnovne škole predložili smo tri dimenzije – kritičnu, kulturnu i kreativnu, tako da bi se omogućilo učenicima i praktično, kreativno bavljenje filmom, dodala je Modrić.

Voditeljica Odjela filmske pismenosti pri HAVC-u Ingrid Padjen Đurić istaknula je da je krajnji cilj svih projekata, koje HAVC provodi zajedno s drugim institucijama, uvođenje edukacije iz područja filmske pismenosti u odgojno-obrazovni sustav na svim razinama i posljedično razvoj publike i hrvatske kinematografije te jačanje sustava promocije, filmske pismenosti s naglaskom na hrvatska audiovizualna djela.

– Djelujemo na dva područja koja želimo spojiti – jedno je školski sustav, odgojitelji, nastavnici, profesori, a drugo civilni sektor, poručila je, naglasivši da je jedan od važnijih ciljeva kurikula dječje filmsko stvaralaštvo.

Ideju podupiru i mjerodavna ministarstva

– Razgovaramo s Ministarstvom znanosti i obrazovanja o tomu koliko je bitno da se predmet medijske, a onda i filmske pismenosti uvede prvenstveno u osnovne škole, kazao je državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl.

Dodao je da je zabava bitan segment i da se bave time da potaknu buduće generacije da uživaju u kinu.

Napomenuo je da medijska i filmska pismenost moraju u budućnosti zauzimati središnje mjesto:

– Zato što je najbitnija stvar sutrašnjice razvoj kritičkog mišljenja kod budućih generacija – ne mišljenje koje smo mi nametnuli, nego im treba dati alate da stvore vlastito, poručio je Partl.

HAVC je napravio prijedlog kurikula, koji će nakon današnjeg javnog predstavljanja biti objavljen na njihovim stranicama.

Sastavili su i metodičke priručnike za filmske edukatore dostupne na web stranicama programa “Filmska pismenost”, a sada donose i prijedlog kurikula za sve dobne skupine – od vrtića do srednje škole.

Djeca pokazuju interes za filmom

– Mlade zanima film, no filmsko je obrazovanje u školama manjkavo. Rezultati obaju dijelova istraživanja ukazuju na manjkavosti u filmskom obrazovanju osnovnoškolaca i srednjoškolaca. Izražen je interes i želja za većom zastupljenošću filmske umjetnosti u školama, i od strane odgajatelja i od strane djece, poručila je Višnja Štimac iz Hendal agencije koja je u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom provela istraživanje na učenicima i odgajateljima prilikom predstavljanja rezultata.

Ravnatelj HAVC-a Christopher Marcich poručio je da je cilj konferencije svojim aktivnostima pridonijeti povezivanju aktivnosti civilnog društva i obrazovnog sustava, i time odgoju informiranih mladih te povećati publiku za film.

– Bitno je da djeca stvaraju i gledaju sa znanjem, da ne upijaju čime ih se ‘feeda’, već da kritički promisle o tome što im se servira, poručio je.

Svima uključenima u filmsko opismenjavanje mladih važno je ponajprije da djeca razviju kritičko mišljenje o sadržajima koje plasiraju masovni i novi – interaktivni – mediji kao što je internet.

– Ja znam pouzdano i po anketama koje smo vodili, ali i iz vlastitog iskustva da bi studenti u svakom slučaju, ali i dosta nastavnika,  htjeli da to bude predmet koji će biti dio kurikuluma, zaključio je Marcich.

Svi su svjesni da budućnost hrvatskog filma ovisi o publici – onoj koja će filmove gledati i stvarati, i tako jačati naš kulturni identitet.