Sjeverni pol je, nasuprot tome, najviše otklonjen od Sunca i na sjevernoj polutki je noć najdulja, a dan najkraći.
Prvi dan zime uobičajeno nije najhladniji dan zime, kao što ni najdulji dan nije i najtopliji. Najniža i najviša srednja mjesečna temperatura u umjerenim širinama javlja se nakon suncostaja. Takvo svojevrsno kašnjenje vremena za astronomskim pojavama posljedica je postojanja atmosfere i hidrosfere, koje mijenjaju toplinsku bilancu Zemlje. Naime potrebno je neko vrijeme da se atmosfera, a posebno more ugrije ljeti, odnosno ohladi zimi.
Proslava zimskog suncostaja
U pretpovijesno doba ljude je zabrinjavalo kako to da Sunce pada sve niže na podnevnom nebu te ih je bilo strah da će jednom zauvijek nestati ispod obzora i da će ostati u vječnom mraku i zimi. Pratili su kada će Sunce prestati „tonuti“ te su nakon zimskog suncostaja imali razloga slaviti što se Sunce ponovo uzdiže. Ideja rođenja i smrti povezuje se sa zimskim suncostajem, pa su tako uređivana posebna mjesta na kojima se pratilo prividno gibanje Sunca. Mnoge pretpovijesne i povijesne građevine kao što su grobnice, hramovi i opservatoriji povezane su sa zimskim solsticijem. Pretpovijesni obredi povezani sa zimskim solsticijem nastavljaju se u doba prvih civilizacija koje nam ostavljaju zapise o svojim istovrsnim slavljima i obredima. U Mezopotamiji se zimski solsticij slavio 12 dana kako bi se pomoglo bogu Marduku da svake godine ponovno svlada čudovišta kaosa.
Mnoge vjerske svečanosti i obredi u Rimskom Carstvu bili su povezani sa zimskim solsticijem. Rimske Saturnalije povezane su sa zimskim solsticijem. Car Aurelian uklopio je 274. mnoge solsticijske obrede povezane s božanstvima kao što su Apolon, Atis, Baal, Donis, Helios, Horus, Mitra, Osiris u jedinstvenu proslavu nazvanu Rođenje nepobijeđena Sunca, na 25. prosinca.
Zimski solsticij i ideja rođenja povezana je i s Božićem. Mnogi običaji uklapaju se u proslavu Božića, a neki simboli Božića jasno su vezani uz zimski solsticij: paljenje badnja, kićenje zimzelenom i imelom, paljenje svijeća u krugu, predbožićni post i božićni svečani objed.
Izvor
