Višesatno gledanje u ekrane pametnih telefona, tableta i ostalih sličnih uređaja postala je naša svakodnevica. Osim što su poslovi 21. stoljeća usko vezani uz računala, svoje slobodno vrijeme počeli smo sve više provoditi uz pametne uređaje. Roditeljima, djeci, pa i bakama i djedovima, promijenile su se navike korištenja medija, što dovodi i do promjena u obiteljskim odnosima.
Istraživačima iz područja ljudskog pamćenja nije nepoznata činjenica da ljudi koji zapisuju ili često prepričavaju događaje bolje pamte svoju prošlost od onih koji to ne čine.
Većina roditelja sa strahom reagira na ulazak djeteta u pubertet. Prisjećajući se naših mladenačkih godina, znamo da odgajanje adolescenata nije jednostavno i postavljamo si niz pitanja, primjerice što učiniti kad se uvučemo u još jednu svađu oko prijatelja, odjeće ili izlazaka?
U prvom smo dijelu teksta pisali o mogućim razlozima zašto dijete ne želi ili odbija ići u školu. Među navedenim razlozima bilo je vršnjačko zlostavljanje, koje danas osim u fizičkom obliku dolazi i u obliku virtualnog zlostavljanja (eng. cyberbullying), loše ocjene i uspjeh u školi, životne promjene poput preseljenja u drugu školu ili grad.
Gotovo da i ne postoji roditelj koji u školskom obrazovanju svojeg djeteta nije doživio da dijete odbija ići u školu. Uglavnom je riječ o bezazlenim situacijama u kojima se izbjegavaju određeni testovi, obveze ili se radi i o mogućem testiranju roditelja i dokle se mogu pomaknuti određene granice.
Jedna od bitnih odrednica pedagoški djelotvorne škole je razvijena suradnja s roditeljima. Ukratko, suradnja predstavlja zajedničko djelovanje i pregovaranje koje je usmjereno prema nalaženju rješenja, odnosno novog, zajedničkog polazišta.
Novac ljudima pruža mogućnosti donošenja odluka. Iznimno je važno djecu educirati, motivirati i osnaživati u procesu razvoja vještina raspolaganje novcem, štednje i ulaganja. Učenje djece financijskoj odgovornosti može biti uzbudljivo i zabavno iskustvo.
Neki roditelji skloni su savjetovati se sa sportskim stručnjacima (npr. trenerima) kako bi lakše donijeli odluku koji sport odabrati za svoje dijete. Međutim, za djecu u dobi od pet do 10 godina to nije neophodno. Roditelji najbolje poznaju svoje dijete.
Čak i ako je osoba zdrava, bez znakova bolesti srca ili krvnih žila, niska kardiorespiratorna kondicija mogla bi biti znak upozorenja na buduće probleme, navodi se u studiji objavljenoj u stručnom časopisu European Heart Journal.
Filmovi, televizijski programi ili video igre s pozitivnim porukama pozitivno utječu na ponašanje, pokazalo je istraživanje koje su vodili znanstvenici s Iowa State University u nekoliko različitih država među kojima i u Hrvatskoj.