Čovjek toliko uživa u promatranju prirode oko sebe i oponašanju da se može reći da je na neki način upravo udvostručio prirodna svojstva svakog oblika života koji je imao priliku promatrati. Način na koji lete ptice, rada kojim se služe šišmiši, tehničku nadarenost pauka i tako dalje.
Osvajanja Aleksandra Velikog učinila su Grke gospodarima Bliskog istoka. Iako se Aleksandrovo carstvo poslije njegove smrti raspalo, on je ipak promijenio povijest čitavog tog područja. Aleksandar III. Veliki (356.-321.pr. Kr.) nedvojbeno je bio genij, ali je imao i sreće, jer je od oca, Filipa II. Makedonskog, naslijedio prijestolje i moćan položaj.
Tijekom vrućih ljetnih mjeseci upoznavanje s prirodnim znamenitostima Sjeverne i Srednje Amerike nastavljamo na Aljaski i srednjeameričkoj državi Belize. Na Aljaski ćemo se prvo upoznati s najvišim vrhom Sjeverne Amerike – moćnim Mount McKinleyem – kojeg domoroci zbog njegove veličanstvene pojave nazivaju Denali ili 'velika planina'. Nakon Aljaske putovanje nastavljamo u državi Belize gdje ćemo saznati više o Velikoj plavoj rupi smještenoj pod morem – koja čini dio Koraljnog grebena Belizea, i koja predstavlja izazov za ronioce iz cijelog svijeta. Pozivamo vas da nam se pridružite i na ovoj poučnoj avanturi!
Druga je temeljna kiparska tehnika modeliranje, a primjenjuje se na manje-više plastičnim materijalima, primjerice glini. Modelari u pravilu rade golim rukama, ali primjenjuju i posebne alate za obradu površine. Da bi im kip bio čvršći, modelari ga nerijetko grade oko žičanoga kostura, takozvane armature. Glineni se model može očvrsnuti i pečenjem u lončarskoj peći. Iako se općenito svrstavaju u keramiku, skupa s tanjurima i zdjelama od istog materijala, modelirane porculanske figurice i predmeti zapravo su skulpture.
Velika panda je jedna od najpoznatijih, ali i najmalobrojnijih životinja na svijetu. U divljini ih živi tek nekoliko, pa se odnedavno poduzimaju veliki napori da se osigura njihov opstanak. Dopadljiva i lako prepoznatljiva pojava čini veliku pandu izuzetno popularnom i omiljenom. Osnovna boja njene guste mekane dlake je bijela, s istaknutim crnim oznakama na prednjim i stražnjim nogama, prsima i ramenima.
Nakon Afrike upoznavanje s prirodnim znamenitostima širom svijeta nastavljamo u Sjevernoj i Srednjoj Americi. Na ovom putovanju prvo odlazimo u saveznu američku državu Kentucky gdje ćemo se upoznati s Mamutskom špiljom koja predstavlja najveći špiljski sustav na svijetu. Nakon Mamutske špilje putujemo u srednjoameričku državu Kostariku kako bi saznali više o vulkanu Poas koji svojim djelovanjem danas sve više nalikuje moćnom gejziru. Pozivamo vas da nam se pridružite i na ovoj poučnoj avanturi širom svijeta!
Kiparstvo ili skulptura stara je i vrlo raznovrsna umjetnost. Ima širok raspon – od monumentalne do sitne plastike – a kipovi se izrađuju od najraznovrsnijih materijala, od kojih svaki zahtijeva ovladavanje posebnim tehnikama. Kiparstvo obuhvaća sva trodimenzionalna umjetnička djela, bila ona klesana, rezbarena, modelirana, odlivena ili izrađena na bilo koji drugi način.
O postanku planeta mogu se postavljati veoma teška pitanja, i na mnoga od njih odgovora još nema. Do početka 1990-ih bilo je poznato 9 planeta, svi u Sunčevom sustavu (solarnom sustavu). Danas se u Sunčevom sustavu broji 8 planeta, dok je Pluton svrstan u kategoriju planetoida, poput Ceresa, Pallaisa, Sedne i drugih.
Novu potragu za prirodnim znamenitostima Afrike nastavljamo u Bocvani i Sejšelima. Prva od dvije znamenitosti koje ćemo predstaviti je jedna od najvećih kopnenih delti na svijetu – delta Okavango u Bocvani, koja je nastala na mjestu gdje se istoimena rijeka razlijeva močvarnim područjem pustinje Kalahari. Nakon Bocvane putovanje nastavljamo u Sejšelima gdje ćemo se upoznati s prstenastim koraljnim otočjem Aldabrom – drugim po veličini na svijetu, koji se ističe jedinstvenim i netaknutim ekosustavom. Drago nam je da nas nastavljate pratiti na još jednoj poučnoj avanturi širom svijeta!
Nekada su sportaši pobjednici na starim Olimpijskim igrama bili okrunjeni vijencima od maslinova lišća no s vremenom su njihove nagrade dobile na vrijednosti. Tako su na prvim modernim Olimpijskim igrama, održanim u Ateni 1896. godine pobjednici primili srebrne medalje i to zato što je u to vrijeme srebro imalo veću vrijednost od zlata. Drugoplasirani sportaši te su godine primili medalje izrađene od bakra.