prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Stvaranje inkluzivnog okruženja u školi – Erasmus+ mobilnost

Nastavnica Kristina Jelošek iz Osnovne škole Josip Antun Ćolnić iz Đakova provela je šest dana u Ateni pohađajući tečaj “Designing Inclusive Learning Environments to Support All Students” u sklopu Erasmus+ projekta “Inclusive and Modern School”.

Tečaj je bio namijenjen učiteljima koji u svojim razredima imaju učenike s poteškoćama u učenju i učenike koji su se doselili iz drugih zemalja. Kako bi učinili školu poticajnim okruženjem za učenje za sve učenike potrebno je primjenjivati principe inkluzije. Tijekom tečaja učili su o principima inkluzije, preprekama koje otežavaju ili onemogućavaju sudjelovanje svih učenika u nastavnom procesu te načinima kako pružiti podršku svim učenicima tijekom učenja. U tom procesu posebno je istaknuta suradnja unutar školske zajednice između nastavnika, roditelja, stručnih suradnika te asistenata u učenju kako bi se stvorio okvir za razvoj inkluzivnih vrijednosti i prakse.

Ove godine škola sudjeluje u KA1 Erasmus+ projektu “Inclusive and modern school”. Projekt je proizašao iz potreba i izazova s kojima se škola susreće. Škola je inkluzivna i broj učenika s poteškoćama varira između 17 i 30. Također imaju učenika koji su se doselili iz drugih država te imaju prepreke u razumijevanju hrvatskog jezika. Kroz naučene kompetencije želimo podići razinu podučavanja te stvoriti bolje okruženje za učenje za sve učenike škole.

Na početku tečaja upoznali su se s pojmom inkluzije u školi. Razmatrali su koje su to vidljive i nevidljive razlike između svih nas te kako te razlike treba uzeti u obzir i prilikom osmišljavanja nastavnog procesa. Inkluzija je koncept koji teži osigurati svakom učeniku, bez obzira na njegove jedinstvene osobine, da se osjeća prihvaćeno, vrijedno i poštovano. Cilj je osigurati sigurnu okolinu u kojoj se svi učenici osjećaju slobodno učiti i rasti bez straha od osude ili isključivanja. Kako bi u tom procesu bili uspješni, potrebno je početi od postojećeg znanja i prakse i nadograđivati ih. Važno je vidjeti različitosti kao prilike za učenje, prepoznati prepreke u učenju te omogućiti pristup resursima koji podržavaju učenje.

Kao polaznu točku u procjeni stanja inkluzivnosti u školi upoznali su se s Indeksom inkluzivnosti. Indeks za inkluziju predstavlja najdetaljniji opis kako bi inkluzivna škola trebala izgledati. Indeks za inkluziju primjenjuje se u mnogim zemljama i preveden je na četrdeset jezika. Indeks je dokument koji može pomoći stvaranju inkluzivnog okruženja u školi. Indeks uključuje detaljno proučavanje načina na koje se može smanjiti prepreke poučavanju i sudjelovanju svih učenika u školi. Samo popunjavanje upitnika je proces refleksije o postojećim praksama u školi te mogućnostima poboljšanja tih praksi .Ključni pojmovi indeksa su „inkluzija“, „prepreke za učenje i sudjelovanje“, „resursi za potporu učenju i sudjelovanju“ i „potpora različitostima“. Ovi pojmovi predstavljaju bit promišljanja o promicanju inkluzivnog obrazovanja.

Pojam univerzalnog dizajna potječe iz područja arhitekture. Kod univerzalnog dizajna prostora cilj je učiniti prostor pristupačnim i lakim za korištenje svim ljudima bez obzira na njihove jedinstvene osobine ili poteškoće. Teži se prepoznavanju i uklanjanju prepreka. Taj koncept prenesen je i u područje obrazovanja. Univerzalni dizajn za učenje čine prilagodljive nastavne metode (materijali, tehnike, strategije) koje omogućavaju učinkovito stjecanje ishoda učenja za što veći broj učenika različitih obrazovnih potreba. Kod univerzalnog dizajna učenja koriste se široka načela učenja, prikladno dizajniran prostor te fleksibilnost u podučavanju. Najvažniji aspekt univerzalnog dizajna za učenje je prepoznavanje i uklanjanje prepreka te osiguravanje resursa za podržavanje učenja i sudjelovanja.

Također su se bavili načinima diferenciranog podučavanja, stvaranju diferenciranih nastavnih planova te aktivnosti. Fokusirali su se na pitanja što može diferencirati (alate, sadržaje, aktivnosti, vrijeme, prostor) te zašto diferenciramo (da bi postigli jednakost, motivirali učenike i bili efikasniji). Razgovarali su o planiranju kurikuluma te važnosti postavljanja jasnih ciljeva i ishoda učenja. Upoznali su i neke korisne strategije i aktivnosti u radu u razredu kao što je Jigsaw strategija, Fishbone strategija te projektno učenje.

Na tečaju su sudjelovale učiteljice iz Švedske, Njemačke, Poljske, Italije, Španjolske, Mađarske i Grčke te su izmjenjivale svoja iskustva i ideje. Sve sudionice su predstavile svoje škole i objasnile kao funkcionira školski sustav u njihovim zemljama. Učiteljice su se međusobno povezale i izrazile interes za međusobnom suradnjom u budućnosti u okviru Erasmus+ programa.