Učinak staklenika i ozonske rupe

Učenici Gimnazije A. G. Matoša, Đakovo, zajedno s nastavnicima fizike Spomenkom Hardi i biologije Sanjom Mijakić i Filipom Babićem, sudjelovali su u školskom projektu pod nazivom “Učinak staklenika i ozonske rupe”. Istraživali su energetski proračun Zemlje, utjecaj stakleničkih plinova na globalni porast temperature i utjecaj globalnog zagrijavanja na biljni i životinjski svijet.

Tijekom raznih aktivnosti nastojali su osvijestiti problem globalnog zatopljenja i predložiti aktivnosti kojima bi svaki pojedinac mogao dati doprinos u zaustavljanju klimatskih promjena. Učinak staklenika i ozonske rupe je školski projekt kojega su proveli nastavnici Filip Babić, prof. biologije, Spomenka Hardi, prof. fizike i Sanja Mijakić, prof. biologije s učenicima prvih, drugih i četvrtih razreda škole. Glavni cilj projekta bio je osvijestiti problem globalnog zatopljenja i utjecati na svijest učenika o potrebi zaustavljanja klimatskih promjena.

Učenici su istražili utjecaj elektromagnetskog zračenja koje stiže sa Sunca na energetsku ravnotežu Zemlje i utvrdili važnost bliskog infracrvenog zračenja koje stiže sa Sunca, ali i dugovalnog infracrvenog zračenje koje emitira Zemlja. Istražujući ultraljubičasto zračenje, osvijestili su problem nastanka ozonskih rupa. Naučili su da je prirodni staklenik važan za održavanje života na Zemlji. Međutim, povećana koncentracija stakleničkih plinova, najviše uzorkovana djelovanjem čovjeka, pojačava staklenički učinak i utječe na globalno zagrijavanje. Energetska neravnoteža između energije koja stiže na Zemlju i energije koju Zemlja emitira, uzrokuje povećanje globalne temperature koja je od kraja 19. stoljeća do danas porasla za 1.2 stupnja i ako ne učinimo ništa, globalni modeli predviđaju u idućem stoljeću povećanje temperature između 2 i 6 stupnjeva. Posljedice globalnog zagrijavanja osjeća naš planet, čovjek, okoliš, biljni i životinjski svijet. Istraživanjem utjecaja globalnog zagrijavanja na biljni svijet, učenici su mogli naučiti da klimatske promjene uzrokuju promjene u životnom ciklusu biljaka, što u konačnici rezultira narušenom vezom s kukcima oprašivačima.

Uzimajući u obzir i druge nepovoljne učinke globalnog zagrijavanja na vegetaciju, mogli su uočiti da one uzrokuju značajne promjene u vrsnom sastavu pojedinih ekosustava, a ujedno i smanjenje bioraznolikosti sve izvjesnijim izumiranjem niza vrsta, koje se na ove promjene u kratko vrijeme neće moći prilagoditi. Učenici su istražili najvažnije stakleničke plinove, upoznali svojstva, njihove glavne izvore, koliko dugo se zadržavaju u Zemljinoj atmosferi i na koji način pridonose globalnom zatopljenju. Također su pronašli podatke o količini proizvodnje CO2 po stanovniku i godišnju emisiju CO2 u Hrvatskoj, koje su usporedili sa susjednim državama Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom i Mađarskom. Istaknuli su i važnost zakiseljavanja ocena i mora uslijed povećanja CO2. Poremećaji vezani uz zakiseljavanje mora po prvi puta su primijećeni u koraljima i na koraljnim grebenima. Istraživanjem utjecaja globalnog zagrijavanja na životinjski svijet, učenici su naučili da neke vrste migriraju, neke se prilagođavaju novim uvjetima, neke ugibaju. Sudjelujući u projektu učenici su osvijestili problem negativnog utjecaj klimatskih promjena na naš planet i predložili načine na koje se svaki pojedinac može uključiti u rješavanje problema globalnog zatopljenja.

Učenici drugog razreda izborne nastave fizike i četvrtog razreda izborne nastave biologije su i eksperimentalno istražili uzroke klimatskih promjena izvodeći šest pokusa: Demonstracija klimatskih promjena, Utjecaj stakleničkih plinova na globalno zatopljenje, Zakiseljavanje oceana, Taljenje leda i podizanje razine mora, Zagrijavanje oceana i Porast nivoa vode uslijed globalnog zagrijavanja. Pokuse su snimili, kao što se može vidjeti: Eksperimentalno istraživanje uzroka klimatskih promjena.

Dok su se učenici različitih razreda prijašnjih školskih godina uključivali u hvale vrijednu akciju Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj, u okviru koje su posađene sadnice drvenastih vrsta u neposrednoj okolini škole, učenici prvih razreda škole su na nastavi biologije ozelenili prostor škole, sadnjom tropskih (sobnih) biljaka, a ujedno su kreirali i svoje vlastite tropske džunglice u staklenkama – malene, samoodržive terarije u koje su naselili tropske biljne vrste, a uz koje su mogli proširiti svoje znanje o funkcioniranju i održivosti kopnenih ekosustava. Pri izradi terarija potrebno je slijediti niz jednostavnih koraka, kako bi biljnim vrstama u terariju osigurali adekvatne uvjete za rast i razvoj, a više o izradi terarija možete saznati na učeničkim posterima priloženima u dolje navedenoj kolekciji.

Projekt je ostvaren suradničkim učenjem i vršnjačkim podučavanjem, a završio je izložbom plakata i brošura nastalih u samom projektu. Izložba nosi naziv “Budi i ti dio klimatskih promjena – na bolje!”. Sve aktivnosti su učenici i nastavnici tijekom rada unosili u suradničku Wakelet kolekciju naziva “Učinak staklenika i ozonske rupe” koja se može pogledati na poveznici: Učinak staklenika i ozonske rupe.