prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com
Naslovnica » Iz škola » Iz prakse
Autor:

Utjecaj medija na svakodnevni život na primjeru izvještavanja o koronavirusu

Aktualna tema u Hrvatskoj i svijetu već je tjednima koronavirus o kojem se svakodnevno izvještava u svim medijima. Mediji često pristupaju temi neobjekitvno i senzacionalistički čime stvaraju strah u javnosti. Pročitavši članak koji analizira svjetske medijske natpise koji utječu na širenje panike, odlučila sam temu povezati s nastavom Hrvatskoga jezika u prvim razredima VII. gimnazije. Sat se temeljio na čitanju s razumijevanjem i kritičkom promišljanju o aktualnoj temi. Cilj sata bio je uočiti utjecaj medija na aktualnom primjeru te uvježbavati strategije čitanja na novinskom tekstu.

Ishodi:

SŠ HJ C.1.1. Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.                                                       

SŠ HJ A.1.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.   

SŠ HJ A.1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

Međupredmetne teme:                                                                                                                                                                 

uku A.4/5.1.Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.                                                                                                                                                                   

uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

 

Na početku sata učenici su razgovorali o vijestima o koronavirusu koje su nedavno čuli ili pročitali te su navodili naslove i ključne riječi kojih se sjećaju. Većina se složila kako je način na koji se govori o novoj bolesti često pretjeran i preuveličan.

Nakon uvodnog razgovora učenici su čitali novinski članak objavljen na portalu Telegram: https://www.telegram.hr/zivot/kako-se-siri-panika-tijekom-epidemije-profesorica-je-provela-malo-istrazivanje/.

Nakon čitanja samostalno su rješavali zadatke na nastavnom listiću koji su bili vezani uz sadržaj navedenog članka, ali i povezani s gradivom iz jezika. Cilj je bio čitanje s razumijevanjem, proširivanje rječnika te ponavljanje naučenih jezičnih i književnih pojmova. Takvi su zadaci odabrani kako bi se uvježbavale strategije čitanja.

NASTAVNI LISTIĆ

  1. Koja riječ nema isto značenje kao podcrtana riječ: …a neizvjesnost ovakve epidemije izaziva strah ?a) nepouzdanost    b) nepredvidljvost  c) nesigurnost   d) nerješivost 
  2.  Koja riječ nema isto značenje kao podcrtana riječ: …poput cirkuliranja neprovjerenih glasina internetom…       a) kruženje           b) kolanje              c) razmještaj      d) optjecaj
  3. Koja riječ ima isto značenje kao podcrtana riječ: …obilježeno vrlo alarmantnim tonom izvještavanja ?   a) zbunjujuće         b) uznemirujuće    c) preuveličano  d) opasno
  4. Koja riječ ima isto značenje kao podcrtana riječ: Da bi se ta promatranja stavila u perspektivu….?                           a) ideja                 b) gledište             c) shvaćanje      d) pretpostavka
  5. Članak se sastoji od triju dijelova. U sljedećim pitanjima odredite na koji se dio članka odnose tvrdnje i označite brojevima 1., 2. ili 3. 

1.  Dio u kojem se navode primjeri novinskih tekstova.

 
  1. Dio u kojem se navodi psihološko objašnjenje za paniku.

 
  1. Dio u kojem se iznose rezultati provedenog istraživanja.

 
  1. Dio u kojem se opisuje scena koja se brzo proširila internetom.

 
  1. Dio u kojem  se iznosi stav o razlozima takvog medijskog izvještavanja.

 
  1. Dio u kojem se navode primjeri sličnih pojava u medijima iz prošlosti.

 
  1. Dio u kojem se navodi bolest koja je statistički smrtonosnija.

 
  1. Izdvojite riječi i sintagme kojima se potiče strah u medijima. 
  2. Usporedite prisutnost koronavirusa i drugih bolesti u medijima. Izdvojite iz teksta: 
    1. bolest o kojoj se slično izvještavalo ____________________________________________
    2. bolest koja godišnje odnese više života _________________________________________
    3. bolest o kojoj se nije toliko izvještavalo na početku zaraze __________________________
  3. Pronađite značenje riječi tabloid.
  1. Odredite joj gramatičko i leksičko značenje.
  2. Po čemu se tabloidi razlikuju od ostalih novina i časopisa?
  1. Prepoznajte stilske figure u sljedećim primjerima:
  1. Tabloidi šire paniku. ______________________________________________________
  2. Virus ubojica ____________________________________________________________
  1. Što autorica članka zaključuje? Objasnite.

Učenici su veći dio sata čitali članak i rješavali zadatke koje smo poslije zajednički provjerili i otklonili poneke nejasnoće i dvojbe. Bitno je napomenuti da je najteži zadatak bio s prepoznavanjem dijela teksta (peti zadatak na listiću) u kojem su često griješili. Pojedini učenici griješili su i u prvim zadacima s prepoznavanjem bliskoznačnica. Takvi rezultati potvrđuju važnost kontinuiranih aktivnosti koje se temelje na pomnom čitanju i čitanju s razumijevanjem.

U završnom dijelu sata učenici su raspravljali o temi i iznijeli svoje mišljenje o razlozima neobjektivnog medijskog izvještavanja. Pri tome su pokazali zrelo razmišljanje i kritički se postavili prema senzacionalističkim vijestima.

Ideje za daljnje proširenje teme: praćenje vijesti o koronavirusu na hrvatskim i stranim portalima, bilježenje naslova te uočavanje i izdvajanje ključnih riječi. Na temelju pročitanih članaka sastavljanje objektivne i neutralne vijesti koja izvještava o činjenicama bez senzacionalizma. Učenici bi na nekom od sljedećih sati mogli usporediti vijesti koje su sami napisali s člancima koje su pročitali te uočiti sličnosti i razlike. Tema  bi se također mogla povezati i sa širenjem lažnih vijesti o koronavirusu tako da se osmisle aktivnosti u kojima će učenici prepoznavati neprovjerene i netočne informacije o bolesti. 

# tagovi članka

Iz škola

# top tagovi

Sve iz rubrike